OPĆINA MAJUR

Home O nama Uprava Općinsko vijeće Poglavarstvo Mjesni odbori Statut Odluke

Dobrodošli na službene web stranice OPĆINE MAJUR!

Događanja
Natječaji
Smještaj
Gospodarstvo
Obrazovanje
Kultura
Znamenitosti
Udruge
Sport
Kontakt

NARODNA KNJIŽNICA I ČITAONICA MAJUR

 „Knjiga je prijateljica duše.“   Franco Lanza

 

Sv. Mihovila 2, 44433 Majur

Tel. 044/ 858 064

e-mail: nkc_majur@net.hr 

 

Osnovana odlukom Općinskog vijeća Općine Majur 2003. godine.

Započela s radom 10. svibnja 2005. godine.

Privremena ravnateljica: Suzana Solomun

 Radno vrijeme:

 - ponedjeljak, utorak i četvrtak   10,00 – 18,00 sati

  - srijeda i petak                           8,00 – 16,00 sati

 

Upis je besplatan!!

Danas Knjižnica broji 220 članova.

PROSTOR

 

Prostor knjižnice od 76 m˛ sastoji se od 3 odjela: Dječji odjel, Tinejdžerski odjel i Odjel za odrasle. 

U čitaonici možete pronaći 7 naslova dnevnih i tjednih novina i revija te popularnih časopisa iz raznih područja. 

Računalna igroteka ima 2 računala za igru djece i mladih, a u dječjoj igraonici ponuđene su razne didaktičke i zabavne igre i igrice za najmlađe korisnike.

FOND 

Danas Knjižnica posjeduje fond od 4200 naslova knjižne i neknjižne građe.

 

Referentna zbirka

Knjige koje nisu za posudbu, a služe u knjižnici za pisanje seminara, referata, maturalnih radnji i slično.

 

Zavičajna zbirka

Knjige našeg zavičaja i o našem zavičaju, a koje će u budućnosti predstavljati prošlost, događanja i aktivnosti u općini Majur i susjednim općinama.

 

Posudba knjižnične građe

Možete posuditi najviše 3 knjige na rok od 14 dana.

Rok posudbe možete produžiti na broj telefona knjižnice!

 

OSTALE USLUGE

 

- pretraživanje Interneta na računalu

- računalo za pisanje u Word formatu

- printanje i skeniranje

- savjeti pri izboru i pronalaženju literature

 AKTIVNOSTI

- likovne radionice za školsku djecu

- pričaonice za predškolsku djecu

- promocije knjiga

- izložbe, predavanja i ostala kulturna događanja

 

 AKTUALNA DOGAĐANJA

IZLOŽBA POVODOM USKRSA

od 09. travnja 2009. godine

U Narodnoj knjižnici i čitaonici Majur povodom Uskrsa postavljena je izložba.

Vrijedne ruke djece....

i roditelja marljivo su radili...

i napravili... veliko kaširano jaje...

....čitavo gnijezdo sa kaširanim jajima....

...pano sa zanimljivostima o jajima...

najveća jaja nosi noj, promjera su 20 cm, teška su i do 2,3 kile što je 24 kokošja jaja

najmanje jaje ima kolibrić, teži oko 0,3 g

kokoši snesu oko 300 jaja godišnje

...ukrasne vrbove grane...


IZLOŽBA "KUHINJA MOJE BAKE"

29.9. – 13.10.2007. 

 

Ovako su živjeli naši stari....

Izložba je postavljena u suradnji s Općinom Majur i mještanima općine Majur.

Hvala na suradnji!

 

Sa avlije se ulazilo u ganjak koji se pružao duž cijele kuće. Iz ganjka se ulazilo u kuću i otkrivala slika stanovanja koja je jasno pokazivala podjelu kućnog prostora prema glavnim životnim potrebama. Tako je prostor za spavanje bio odvojen od prostora za pripremanje hrane - kuhinje.

         Nekada se prema namještaju lako moglo odrediti iz kakve obitelji potječe osoba i kakvo je njeno imovinsko stanje. Što je namještaj bio ukrašeniji i sa što više izrezbarenih ornamenata, obitelj je bila imućnija.

         Kuhinja je obavezno imala šporet, kredenc, stol i stolice i ostali namještaj potreban za svakodnevno pripremanje hrane i život obitelji.

        Na šporetu se pripremala i kuhala ukusna hrana – žganci, rezanci na mlijeku, pogača i domaći kruh, salenjaci, orahnjača, makovnjača i ostala slasna i mirisna jela.

         Nakon tako obilne gozbe, valjalo je malo prileći, prije nego se krene u polje i za drugim poslovima. Zato je u kuhinji uvijek bila sećija – drveni ležaj, prekriven krparama, za odmor.

         Dosta kuća imalo je psihu. To je naziv za komad namještaja koji je stajao u sobi, a iza koga je obično bilo veliko ogledalo. Starinski namještaj na kojem su se mlade djevojke i žene svakodnevno uređivale, češljale kosu i plele ju u pletenice.

         Zatim kredenc, komad kuhinjskog namještaja u kojem su se odlagale vangle, lončići, vozala, đezve, fildžani i ostalo posuđe, a služio je i za čuvanje kruha, mlijeka, kajmaka i drugih namirnica. Većinom u dvije boje: zeleno-bijela, žuto-bijela, plavo-bijela… Umjesto u album, na pokretna stakla su se zadjevale fotografije najmilijih. One bi se mijenjale kad bi se zaprljale od silnih sočnih poljubaca i zamašćenih prsta od uštipaka.

         Tu su bili stol, stolci i klupice gdje bi obitelj svakodnevno jela. Prije jela se obavezno molilo i zahvaljivalo Bogu za hranu. Naši stari su bili veliki vjernici i svaka familija je imala raspelo u kući. Odlazilo se na misu svake nedjelje, a ne samo blagdanima.

        U svakoj kuhinji mogli ste pronaći stucku. Ona se nekad koristila za nošenje vode i mlijeka kada se išlo raditi u polje, jer je dugo zadržavala željenu temperaturu pića.

         U kuhinji je bila i žbanjica (škafanj ili škaf) za potapanje robe. Nekada su žene prale odjeću rifljačama na rijekama i potocima, a opkuhavale ga na šporetu.

        Nije se kupalo svaki dan. U kuhinji je bio lavor u kojem se prije spavanja umilo lice, a zatim oprale noge.

        Ručno vežene i tkane firange krasile su prozore, a zemljani podovi bili su prekriveni šarenim, prugastim krparama (ponjavama).

         U dugim, zimskim večerima, samo uz svjetlo petrolejke, djevojke i žene su kratile vrijeme i svojim vrijednim rukama tkale i vezle razne ukrase: peškire, stolnjake, milje, firange, krpare.

         Iako su skromno živjeli, bili su ljudi velikog i vedrog srca i duše. Mnogo su radili, ali uvijek su pronašli vremena za pjesmu, ples i veselje. Znali su cijeniti male stvari, bili su skromni i zadovoljni svojim životom.

 

RJEČNIK STARIH

(GOTOVO ZABORAVLJENIH) RIJEČI

 

- avlija- dvorište

- ganjak- otvoreni hodnik duž kuće

- šporet- peć na drva

- sećija- drveni ležaj

- krpara, ponjava- šareni, tkani tepih

- psiha- ormar s ogledalom

- kredenc - kuhinjski namještaj

- vangla zdjela

- vozalo- mala zdjela s jednom dugom drškom

- đezva - posuda za kuhanje kave

- fildžan- mala šalica za kav u

- kajmak- vrhnje

- stucka- posuda za piće

- žbanjica, škafanj, škaf - posuda za pranje odjeće

- rifljača - drveni predmet s rebrima za ribanje odjeće

- lavor - posuda za pranje lica i tijela

- firange zavjese

- petrolejka- lampa na petrolej

- peškir- tkani i veženi ručnik

- milje- tkani i veženi ručni rad


U Narodnoj knjižnici i čitaonici Majur 18. svibnja 2007. godine, povodom 10-te obljetnice osnivanja Općine Majur, otvorena je izložba ekoproizvoda u suradnji s Udrugom slijepih Sisak.

Na otvorenju izložbe bili su predstavnici Udruge slijepih: gospođa Anka Turajlić, predsjednica Udruge i gospodin Damir Adamović, koji je održao likovnu radionicu za školsku djecu.

Izložbu je otvorila općinska načelnica Ana Šarić.

Izložba je bila postavljena do 1. lipnja 2007. godine i u tom razdoblju ju je pogledalo 155 posjetitelja.

Otvorenje izložbe

 

Ekoproizvodi prestavljeni na izložbi

 

Likovna radionica s g. Damirom Adamovićem

 


KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO "SLOGA" MAJUR

Osnovano: 17. kolovoza 2005. godine
Sjedište: Majur
Predsjednik: Željko Cagarić

Udrugu su osnovali građani i mladi kao potrebu za obnovu starih običaja i plesova. Organizirana je kao neprofitna organizacija.
Jedan od ciljeva je obnova narodnih nošnji ovog kraja, koje su uništene za vrijeme Domovinskog rata. Društvo ima folklornu i tamburašku sekciju.
Posebna pažnja se posvećuje edukaciji mladih u sviranju tamburica.

Tamburaška sekcija svake srijede u 15 sati redovito vježba.

Općina Majur
Sv. Mihovila 2
 Majur

Tel: 044 859 092

E-mail:
opcina-majur@sk.htnet.hr

 

 

 

 

Copyright © 2007 Općina Majur