| 
POSLOVNIK OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE MAJUR
Na temelju članka 33. i 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("N.N.« br.33/01., 60/01.- vjerodostojno tumačenje, 129/05. i 109/07.) i članka 30 Statuta Općine Majur («Službeni vjesnik« broj: 2/06. i 22/06.) Općinsko vijeće Općine, na 3. sjednici održanoj 15.09.2009. godine, donijelo je
P O S L O V N I K
Općinskog vijeća Općine Majur
pročišćeni tekst
(35/09. i 50/09.)
I - OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Poslovnikom Općinskog vijeća Općine Majur (nadalje: Poslovnik) uređuje se način rada Općinskog vijeća i to: konstituiranje, izbor predsjednika i potpredsjednika, postupak donošenja odluke o razrješenju općinskog načelnika i njegovog zamjenika, izbor i rad radnih tijela, postupak donošenja akata, poslovni red na sjednici, javnost rada, te druga pitanja od značaja za rad Općinskog vijeća.
II - KONSTITUIRANJE
Članak 2.
Prva, konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća saziva se u roku od 30 dana od dana objave službenih rezultata izbora.
Konstituirajuću sjednicu Općinskog vijeća saziva čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ili osoba koju on ovalsti.
Ukoliko se konstituirajuća sjednica, iz stavka 1. ovoga članka, ne održi u zakazanomu roku, ovlašteni sazivač sazvat će novu/e konstituirajuću/e sjednicu/e koja/e se ima/ju održati u roku od 90 dana od objave službenih rezultata izbora.
Članak 3.
Na početku konstituirajuće sjednice Općinskog vijeća izvodi se Himna Republike Hrvatske «Lijepa naša domovino«.
Članak 4.
Na prijedlog ovlaštenog sazivača, iz članka 2. stavka 2. ovoga Poslovnika, većinom nazočnih izabranih vijećnika, bira se Mandatno povjerenstvo od 3 (tri) člana.
Mandatno povjerenstvo podnosi izvješće o:
- provedenim izborima o izabranom općinskom načelniku i njegovu/im
zamjeniku/cima,
- o izabranim vijećnicima,
- o podnesenim ostavkama na vijećničku dužnost,
- o imenima vijećnika koji obnašaju dužnost nespojivu s vijećničkom dužnošću pa
im mandat miruje,
- o imenima vijećnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te
- o zamjenicima vijećnika kojima počinje mandat vijećnika.
Izabrani vijećnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje prije početka
konstituirajuće sjednice, obvezni su o tomu dostaviti pisanu obavijest na urudžbeni zapisnik Općine Majur, a na konstituirajućoj sjednici umjesto njih nazočit će njihovi zamjenici, predloženi na zakonom propisani način.
Podnošenjem Izvješća Mandatnog povjerenstva potvrđeni su, verificirani vijećnički mandati i svaki pojedini vijećnik počinje obnašati dužnost vijećnika i do dana prestanka mandata ima prava i dužnosti vijećnika utvrđena Ustavom, zakonom, Statutom općine i ovim Poslovnikom.
Članak 5.
Nakon potvrđivanja, verificiranja vijećničkih mandata ovlašteni sazivač, iz članka 2. ovog Poslovnika, konstatira tko je od izabranih vijećnika najstariji te isti, do izbora predsjednika Općinskog vijeća, predsjeda konstituirajućom sjednicom.
Članak 6.
U nastavku sjednice izabrani vijećnici, a koji su nazočni na sjednici, daju prisegu.
Tekst prisege glasi:
"prisežem svojom čašću da ću dužnost člana općinskog vijeća
Općine Majur obnašati savjesno i odgovorno, radi
gospodarskog i socijalnog probitka Općine Majur, Sisačko-
Moslavačke županije i Republike Hrvatske, i da ću se u svom
radu držati Ustava, zakona i Statuta Općine Majur i odluka
Općinskog vijeća Općine Majur i poštovati pravni poredak, te da
ću se zalagati za svekoliki napredak Općine Majur, Sisačko –
moslavačke županije i Republike Hrvatske.
Prisega se daje na način da predsjedatelj izgovara tekst prisege i nakon toga proziva poimence vijećnike, a svaki od njih ustaje, izgovarajući riječ «PRISEŽEM«, potpisuje tekst prisege i istu predaje predsjedatelju.
Davanje prisege nije obvezujući već je svečarski čin početka obnašanja dužnosti vijećnika.
Vijećnik koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici, kao i zamjenik vijećnika čiji mandat miruje ili prestaje, prisegu daje na prvoj sljedećoj sjednici na kojoj je nazočan.
III - IZBOR PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA
Članak 7.
Nakon potvrđivanja mandata vijećnika pristupa se izboru predsjednika Općinskog vijeća.
Predsjednik Općinskog vijeća bira se iz reda vijećnika, na prijedlog 1/3 vijećnika, većinom glasova svih vijećnika.
Općinsko vijeće je konstituirano izborom predsjednika na konstituirajućoj, prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina izabranih vijećnika.
Nakon izbora predsjednik Općinskog vijeća predsjeda sjednicom.
Članak 8.
Nakon izbora predsjednika Općinskog vijeća, a u nastavku konstituirajuće sjednice, 1/3 vijećnika može predložiti nastavak sjednice i dnevni red za istu.
Odluka o nastavku sjednice s dnevnim redom donosi se većinom nazočnih vijećnika.
Članak 9.
Potpredsjednici Općinskog vijeća biraju se, u pravilu, u nastavku konstituirajuće sjednice, na način i u postupku izbora predsjednika Općinskog vijeća.
V - IZBOR I RAD RADNIH TIJELA
Članak 10.
Općinsko vijeće osniva radna tijela.
Radna tijela osnivaju se radi proučavanja i razmatranja pojedinih pitanja, pripreme i podnošenja odgovarajućih prijedloga, radi praćenja izvršavanja odluka i drugih općih akata, za koordinaciju u rješavanju pojedinih pitanja, te za izvršavanje drugih poslova i zadataka iz djelokruga Općinskog vijeća.
Radno tijelo, nakon provedene rasprave, zauzima stajalište, daje mišljenje odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvješćuje predsjednika Općinskog vijeća.
U radnom tijelu, ovisno o oblasti na koju se ista odnosi, raspravlja se o predstavkama i prijedlozima fizičkih i pravnih osoba.
O podnesenim predstavkama i prijedlozima građana radno tijelo obvezno je, u roku od najkasnije tri mjeseca od podnošenja istih, izvijestiti podnositelja o ishodu predstavke odnosno prijedloga.
Članak 11.
Općinsko vijeće osniva stalna radna tijela.
Stalna radna tijela imaju predsjednika i dva člana.
Za predsjednika i članove stalnih radnih tijela mogu biti predloženi i birani vijećnici , i to, u pravilu, na način da njihov sastav odgovara stranačkoj zastupljenosti Općinskog vijeća.
Predsjednik i članovi stalnih radnih tijela biraju se na mandatno razdoblje vijećnika. Predsjednik i članovi stalnih radnih tijela mogu biti razriješeni i prije isteka roka na koji su birani i to zbog:
- prestanka vijećničkog mandata,
- mirovanje mandata,
- podnošenja ostavke,
- nesudjelovanje u radu radnog tijela bez opravdanog razloga, te u drugim slučajevima
koje je potrebito obrazložiti.
Članak 12.
Općinsko vijeće, po ukazanoj potrebi za rješavanje nekog od poslova iz djelokruga Općinskog vijeća ili temeljem propisa, može osnivati Povremena radna tijela.
Broj članova povremenih radnih tijela utvrđuje se ovisno o potrebi za rješavanje konkretnog posla, ali tako da je njihov broj uvijek neparan.
Predsjednik povremenog radnog tijela bira se iz reda vijećnika, a članovi se mogu i iz reda vijećnika i vanjskih suradnika, a biraju se na vrijeme potrebito za realizaciju konkretnog posla za koji su imenovani.
Članak 13.
Predsjednik radnog tijela surađuje s predsjednikom Općinskog vijeća i s predsjednicima drugih radnih tijela.
Predsjednik radnog tijela brine o provođenju zaključaka matičnog radnog tijela i akta Općinskog vijeća iz svoga djelokruga, te obavlja i druge poslove koje mu povjeri Općinsko vijeće.
Članak 14.
Radno tijelo može otpočeti s radom, te zauzimati stajališta o pitanjima iz djelokruga radnog tijela ako je sjednici nazočna većina njegovih članova, a odluka se donosi većinom glasova nazočnih članova.
Članak 15.
Radno tijelo radi na sjednici.
Sjednicu saziva predsjednik radnog tijela na temelju ukazane potrebe, na vlastiti poticaj, a dužan ju je sazvati temeljem zaključka Općinskog vijeća ili ukoliko to zatraži predsjednik Općinskog vijeća.
Ukoliko predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu istu će sazvati predsjednik Općinskog vijeća.
Uz poziv na sjednicu radnog tijela dostavlja se prijedlog dnevnog reda.
Na sjednici radnog tijela mogu odlučivati samo njegovi članovi.
Članak 16.
Na rad sjednica radnog tijela, na odgovarajući se način, primjenjuju odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na rad Općinskog vijeća, ukoliko radno tijelo ne donese matični Poslovnik.
Predsjednik radnog tijela organizira rad tijela, saziva sjednice, predsjeda istima i predlaže dnevni red.
U slučaju izočnosti ili spriječenosti predsjednika radnog tijela zamjenjuje ga jedan član.
Članak 17.
U razmatranju pitanja iz svoga djelokruga radno tijelo u svoj rad može uključiti pojedince i predstavnike pravnih osoba kako bi kvalitetnije pripremilo prijedloge akata.
U radu stalnog radnog tijela sudjeluje pročelnik.
Članak 18.
Radno tijelo je obvezno o svojim primjedbama, mišljenjima, stajalištima i prijedlozima izvijestiti predsjednika Općinskog vijeća.
Prijedloge, stavove i mišljenja radnog tijela na sjednici Općinskog vijeća obrazlaže predsjednik radnog tijela ili član kojeg ovlasti radno tijelo.
Članak 19.
Radna tijela međusobno surađuju, a mogu održati i zajedničku sjednicu, te Općinskom vijeću podnijeti zajedničko izvješće o temi rasprave.
Članak 20.
Radna tijela mogu predlagati odluke i druge akte iz djelokruga Općinskog vijeća.
Na sjednicama radnog tijela razmatraju se mišljenja, primjedbe, prijedlozi i poticaji od značaja za donošenje odluka i drugih akata ili su važna za gospodarstvo i druge djelatnosti od interesa za građane.
Nakon što je raspravljen na sjednici radnog tijela predmet se dostavlja predsjedniku Općinskog vijeća na daljnji postupak.
O radu sjednice radnog tijela vodi se zapisnik kojeg potpisuje predsjednik radnog tijela i zapisničar.
Članak 21.
Stalna radna tijela su:
- Mandatno povjerenstvo
- Povjerenstvo za izbor i imenovanja,
- Povjerenstvo za Statut i druga pravna pitanja,
- Povjerenstvo za financije i proračun,
- Povjerenstvo za mjesnu samoupravu,
- Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja.
Mandatno povjerenstvo bira se na konstituirajućoj sjednici Općinskog vijeća, na prijedlog ovlaštenog sazivača konstituirajuće sjednice ili najmanje tri izabrana vijećnika.
Mandatno povjerenstvo, pored poslova iz članka 4. ovog Poslovnika podnosi izvješće o stjecanju uvjeta za prestanak mandata vijećnika, o mirovanju mandata vijećnika, te za početak vijećničkog mandata zamjeniku vijećnika.
Povjerenstvo za izbor i imenovanja:
- priprema i podnosi prijedlog za izbor i razrješenje predsjednika, potpredsjednika
Općinskog vijeća i članova radnih tijela Općinskog vijeća,
- predlaže imenovanje i opoziv predstavnika Općinskog vijeća u određena tijela i
udruge,
- obavlja i druge poslove utvrđene Statutom općine i ovim Poslovnikom.
Povjerenstvo za Statut i druga pravna pitanja:
- utvrđuje prijedlog Statuta Općine Majur i Poslovnika Općinskog vijeća,
njihovih izmjena i dopuna, te statutarnih odluka,
- utvrđuje prijedloge odluka i drugih općih akata iz djelokruga Općinskog vijeća,
- razmatra načelna pitanja i daje mišljenja o usklađenosti općih akata sa zakonom,
Statutom Općine i drugim propisima,
- razmatra i daje mišljenje o aktima koje potvrđuje ili na koje daje suglasnost,
- ocjenjuje utemeljenost prijedloga za davanje vjerodostojnog tumačenja akata
Općinskog vijeća i predlaže tekst vjerodostojnog tumačenja,
- utvrđuje i izdaje pročišćene tekstove odluka i drugih općih akata,
- prati provedbu ovog Poslovnika, te
- obavlja i druge poslove utvrđene Statutom općine i ovim Poslovnikom.
Povjerenstvo za financije i proračun:
- razmatra i utvrđuje prijedlog: općinskog proračuna, njegovih izmjena i dopuna,
odluke o izvršavanju proračuna, godišnjeg obračuna proračuna i odluke o privremenom financiranju,
- razmatra prijedloge odluka o općinskim porezima i naknadama,
- razmatra prijedloge drugih akata financijskog poslovanja Općine Majur, te
- obavlja i druge poslove utvrđene Statutom općine i ovim Poslovnikom.
Povjerenstvo za mjesnu samoupravu:
- razmatra inicijativu za osnivanje mjesnog/ih odbora,
- razmatra prijedloge mjesnih odbora i predlaže aktivnosti za rješavanje potreba ljudi
pojedinog naselja,
- sudjeluje u utvrđivanju prijedloga akata koji se odnose na mjesnu samoupravu,
- obavlja i druge poslove utvrđene Statutom općine i ovim Poslovnikom.
Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja:
- sudjeluje u utvrđivanju prijedloga općeg akata koji se odnose na dodjelu javnih
priznanja (vrste, kriteriji za dodjelu i drugo),
- zaprima prijedloge za dodjelu javnih priznanja i s obrazloženjem predlaže Općinskom
vijeću fizičke i pravne osobe za dodjelu pojedinog javnog priznanja.
Članak 22.
Glede razmjene mišljenja, utvrđivanja zajedničkih stavova, unaprjeđenja rada, te razvijanja drugih oblika međusobne suradnje i aktivnosti vijećnika, vijećnici se mogu organizirati u međustranačka vijeća i klubove.
Vijećnici mogu osnovati Međustranačko vijeće.
Pravilima koje donosi Međustranačko vijeće utvrđuje se ustrojstvo, zadaci i način rada, te prava i dužnosti članova Međustranačkog vijeća.
Vijećnici mogu osnovati i Klub vijećnika prema stranačkoj pripadnosti.
Klub vijećnika mogu osnovati:
- politička stranka koja ima najmanje tri vijećnika u Općinskom vijeću,
- dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri vijećnika,
- najmanje tri nezavisna vijećnika.
Vijećnik može biti član samo jednog Kluba vijećnika.
Predsjednik Kluba vijećnika, u pogledu prava i obveza, ima status predsjednika radnog tijela Općinskog vijeća.
Članak 23.
Međustranačka vijeća i Klubovi vijećnika obvezni su o svom osnivanju pismeno izvijestiti predsjednika Općinskog vijeća i pročelnika, te dostaviti Pravila rada i podatke o članovima.
Međustranačkim vijećima i Klubovima vijećnika, razmjerno broju članova, osiguravaju se prostori i drugi tehnički uvjeti za rad (prostorija, prijepis, umnožavanje, dostava materijala i drugo).
V – POSTUPAK DONOŠENJA AKATA
Članak 24.
Postupak za donošenje općih akata Općinskog vijeća pokreće se prijedlogom za donošenje istih.
Pravo predlagati donošenje općih akata imaju: predsjednik Općinskog vijeća, općinski načelnik, zamjenik/ci općinskog načelnika, najmanje 3 (tri) vijećnika i radna tijela Općinskog vijeća.
Poticaj za donošenje općih akata Općinskog vijeća mogu davati građani i pravne osobe, te upravni odjel Općine Majur.
Prijedlog za donošenje općeg akta mora sadržavati pravnu osnovu, temeljna pitanja i ocjenu stanja koje treba urediti odlukom i tekst nacrta akta s obrazloženjem.
Prijedlog za donošenje općeg akta podnosi se predsjedniku Općinskog vijeća.
Predsjednik Općinskog vijeća prijedlog za donošenje općeg akta, s nacrtom istoga, uputit će radnom tijelu Općinskog vijeća i općinskom načelniku ukoliko ono nije predlagatelj.
Radno tijelo i općinski načelnik, na odvojenim ili zajedničkoj sjednici, raspravljat će o dostavljenomu nacrtu i utvrditi prijedlog općeg akta, te isti proslijediti predsjedniku Općinskog vijeća na daljnji postupak.
O prijedlogu za donošenje općeg akta Općinsko vijeće će raspraviti najkasnije u roku od 30 (trideset) dana od dostave prijedloga predsjedniku Općinskog vijeća.
Članak 25.
Rasprava o prijedlogu općeg akta obuhvaća: uvodno izlaganje predlagatelja, raspravu o amandmanima, odlučivanje o amandmanima i odlučivanje o prijedlogu općeg akta.
Podnositelj prijedloga ima pravo uzimati riječ tijekom cijele rasprave o prijedlogu, davati pojašnjenja, iznositi mišljenja i izjašnjavati se o predloženim amandmanima, te o izrečenim mišljenjima i prijedlozima.
Općinski načelnik može sudjelovati u raspravi o prijedlogu za donošenje općeg akta tijekom cijele rasprave i kada on nije predlagatelj.
Članak 26.
Prijedlozi vijećnika o tekstu prijedloga općeg akta, čija je svrha izmjena ili dopuna istoga, podnose se u obliku amandmana koji se predaje pismeno predsjedniku Općinskog vijeća, u pravilu, najkasnije dva (2) dana prije dana određenog za održavanje sjednice, u dovoljnom broju primjeraka za sve vijećnike.
Iznimno, većinom nazočnih vijećnika, vijećniku se može odobriti podnošenje amandmana na sjednici, u tijeku rasprave, uz pismeno obrazloženje.
Amandman koji je podnesen u roku iz stavka 1. ovoga članka postaje sastavni dio općeg akta i o njemu se odvojeno ne glasuje ako ga je podnio predlagatelj istoga ili ako se predlagatelj s istim suglasio.
Članak 27.
Povodom amandmana na prijedlog općeg akta podnesenog tijekom rasprave Općinsko vijeće može odlučiti da se ta rasprava odgodi i nastavi na jednoj od narednih sjednica ili da se rasprava prekine dok nadležna tijela i podnositelj prijedloga općeg akta ne prouče amandman.
Rasprava o prijedlogu će se odgoditi ako podnositelj prijedloga istoga, predsjednik Općinskog vijeća ili matično radno tijelo zatraže da se odlučivanje o amandmanu odgodi.
Članak 28.
O amandmanu na prijedlog općeg akta izjašnjava se podnositelj prijedloga općeg akta.
Izjašnjavanje o amandmanu je, u pravilu, usmeno i iznosi se tijekom rasprave ili neposredno prije glasovanja o pojedinom amandmanu.
O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka prijedloga akta na koje se odnose.
Ako je na jedan članak prijedloga općeg akta podneseno više amandmana najprije se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja i prema tomu kriteriju dalje s ostalim amandmanima.
Članak 29.
Kada se završi rasprava o prijedlogu općeg akta Općinsko vijeće može prijedlog odluke prihvatiti, ne prihvatiti ili vratiti predlagatelju na dopunu.
Ukoliko se ne prihvati prijedlog odluke prijedlog iste ne može se podnijeti ponovno prije isteka roka od 3 (tri) mjeseca, osim ako Općinsko vijeće ne odluči drugačije.
Članak 30.
Opći akti koje donosi Općinsko vijeće primjenjuju se za područje cijele Općine Majur od dana stupanja na snagu istoga, ako zakonom ili odlukom Općinskog vijeća nije drugačije odlučeno.
Članak 31.
U ostvarivanju svojih prava i obveza Općinsko vijeće obavlja Ustavom, zakonom, Statutom općine i ovim Poslovnikom utvrđene poslove i u svezi s time donosi opće i pojedinačne akte.
Od općih akata donosi: odluke, preporuke, zaključke i druge opće akte.
Od pojedinačnih akata donosi: rješenja, naputke i zaključke.
Odlukom se uređuju društveni i drugi odnosi za građane i pravne osobe, utvrđuju se njihova prava i odgovornosti, odnosno druga pitanja od općeg interesa za Općinu Majur, sukladno zakonu i Statutu općine.
Preporukom se izražava mišljenje o pojedinom pitanju od općeg interesa i način rješavanja pojedinih pitanja, ukazuje se na važnost pojedinih pitanja koja se odnose na primjenu Ustava, zakona i akata Općinskog vijeća, izražava mišljenje u svezi usklađenja odnosa i međusobne suradnje s drugim općinama, gradovima, županijama u pitanjima od zajedničkog interesa, te predlaže način i mjere koje bi se trebale poduzeti za rješavanje pojedinih pitanja.
Zaključkom se zauzima stav, izražava mišljenje ili utvrđuje obveza upravnog odjela u pripremanju prijedloga akata i mjera za primjenu odluka Općinskog vijeća, davanje suglasnosti na predložene akte ustanove i trgovačkog društva u vlasništvu Općine Majur. Rješenje se donosi kao akt upravnog rješavanja ili kao akt kojim se odlučuje o izboru odnosno imenovanju i razrješenju.
Članak 32.
Izvornikom odluke odnosno drugog akta Općinskog vijeća razumijeva se onaj tekst koji je usvojen na sjednici Općinskog vijeća.
Tekst izvornika odluke i drugih općih i pojedinačnih akata Općinskog vijeća potpisuje predsjednik Općinskog vijeća, a prijepis otpravka, za točnost istog, potpisuje pročelnik.
Članak 33.
Na izvorniku općih i pojedinačnih akata Općinskog vijeća stavlja se otisak pečata Općinskog vijeća i potpis predsjednika.
Izvornici općih i pojedinačnih akata Općinskog vijeća čuvaju se u pismohranu Općine, a sve sukladno posebnoj odluci.
Članak 34.
Prije stupanja na snagu opći akti Općinskog vijeća objavljuju se u "Službenom vjesniku", a ostali akti objavljuju se na oglasnoj ploči Općine Majur.
Opći akti, u pravilu, stupaju na snagu osmi dan od dana objave u službenom glasilu.
Iznimno, pri odnošenju pojedinog općeg akta Općinsko vijeće može odlučiti da isti stupi na snagu danom objave u službenom glasilu.
O objavljivanju akata brine pročelnik.
Nakon usporedbe izvornika akta s objavljenim tekstom u javnom glasilu, pročelnik objavljuje ispravak tiskarske pogreške u objavljenom tekstu odluke ili drugog akta Općinskog vijeća.
Opći i pojedinačni akti Općinskog vijeća, u pismenoj otpravci, dostavljaju se nadležnom ministarstvu, uredima Sisačko-moslavačke županije, te drugim tijelima i pojedincima na koje se odnose.
VI – POSLOVNI RED NA SJEDNICI
Članak 35.
Sjednice Općinskog vijeća sazivaju se sukladno Statutu općine.
Članak 36.
Poziv na sjednicu dostavlja se vijećnicima, u pravilu, 5 (pet) dana prije sjednice, a ako postoje opravdani razlozi koji se moraju obrazložiti, taj rok može biti i kraći.
Uz poziv na sjednicu dostavlja se prijedlog dnevnog reda, svi prijedlozi općih akata i drugi podnesci koji se odnose na prijedlog dnevnog reda i zapisnik s prethodne sjednice.
Članak 37.
Kada se o nekom pitanju raspravlja bez nazočnosti javnosti materijal za raspravu o takovu pitanju ne mora se dostavljati u pismenom obliku.
Članak 38.
Dnevni red sjednice utvrđuje se na početku sjednice.
U prijedlog dnevnog reda unose se svi predmeti iz djelokruga Općinskog vijeća što su ih, u rokovima i na način utvrđen ovim Poslovnikom, podnijeli ovlašteni predlagatelji.
Predsjedatelj daje na raspravu prijedlog dnevnog reda.
Ako predsjednik Općinskog vijeća nije u prijedlog dnevnog reda unio predmet što ga je bio predložio ovlašteni predlagatelj, a isti i nadalje ostane pri svomu prijedlogu, o prijedlogu se odlučuje bez rasprave.
Isto tako se postupa s prijedlogom što ga ovlašteni predlagatelj podnese poslije sazivanja sjednice Općinskog vijeća.
O prijedlogu dnevnog reda, na upit predsjedatelja, tko je "ZA" ili « PROTIV " glasuje se javno, podizanjem ruku.
Odluka o utvrđivanju, izmjeni i dopuni dnevnog reda, donosi se većinom glasova nazočnih vijećnika.
Članak 39.
Sjednici Općinskog vijeća predsjeda predsjednik Općinskog vijeća.
Kada je predsjednik izočan sjednici predsjeda potpredsjednik Općinskog vijeća.
Ukoliko su izočni predsjednik i potpredsjednik Općinskog vijeća sjednici predsjeda vijećnik kojeg izabere Općinsko vijeće većinom nazočnih vijećnika, a do njegovog izbora sjednici predsjeda najstariji vijećnik.
Prijedlog za predsjedatelja iz stavka 2. ovoga članka može dati 1/3 nazočnih vijećnika.
Članak 40.
Red na sjednici osigurava predsjednik Općinskog vijeća odnosno predsjedatelj.
Za povredu reda na sjednici predsjedatelj može izreći mjere: opomenu ili oduzimanje riječi.
Mjera opomene se izriče vijećniku koji svojim ponašanjem ili govorom ometa rad Općinskog vijeća ili se ne pridržava odredaba ovog Poslovnika.
Oduzimanje riječi izriče se vijećniku koji govorom ili ponašanjem grubo povrijedi red na sjednici, ako se i nakon izricanja mjere opomene na istoj sjednici i dalje služi izrazima kojima vrijeđa pojedinog vijećnika ili Općinsko vijeće, ili se ponaša tako da hotimice sprječava normalan rad Općinskog vijeća.
Izricanje mjera opomene ili oduzimanje riječi unosi se u zapisnik.
Ako predsjedatelj ne može održati red na sjednici redovnim mjerama, odredit će se kratak prekid sjednice.
Članak 41.
Za pravovaljano odlučivanje na sjednici Općinskog vijeća potrebna je nazočnost većine svih vijećnika.
Nazočnost većine vijećnika utvrđuje se brojanjem ili prozivanjem vijećnika.
Nazočnost se utvrđuje: na početku sjednice i kada predsjedatelj tijekom sjednice utvrdi da nije nazočan dovoljan broj vijećnika.
Članak 42.
Kada predsjedatelj utvrdi da je sjednici nazočan dovoljan broj vijećnika otvara sjednicu.
Ako predsjedatelj, na početku sjednice, utvrdi da sjednici nije nazočan dovoljan broj vijećnika, odgađa sjednicu za određeni dan i sat.
Predsjedatelj će prekinuti i odgoditi sjednicu ako se, za vrijeme trajanja sjednice, utvrdi da istoj nije nazočan potreban broj vijećnika.
O prekidu i odgodi sjednice izvješćuju se izočni vijećnici pismenim putem.
Članak 43.
Sjednica Općinskog vijeća može se prekinuti i zakazati njezin nastavak za određeni dan i sat ukoliko je dnevni red opširan, a o tomu se pismeno izvješćuju samo izočni vijećnici.
O prekidu iz stavka 1. ovoga članka, na prijedlog predsjedatelja, odlučuje se većinom nazočnih vijećnika, bez rasprave.
Članak 44.
Nakon utvrđivanja dnevnog reda na upit predsjedatelja, svaki vijećnik ima pravo podnijeti primjedbu na dostavljeni zapisnik s prethodne sjednice.
O osnovanosti primjedbi na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave.
Ako se primjedbe prihvate u zapisnik se unose odgovarajuće izmjene.
Zapisnik na koji nije bilo primjedbi i zapisnik koji je izmijenjen, s prihvaćenim primjedbama, smatra se usvojenim i o istomu se posebno ne glasuje.
Članak 45.
Poslije usvajanja zapisnika prelazi se na 1. točku dnevnog reda sjednice „Aktualni sat-pitanja vijećnika“ tijekom kojeg vijećnici postavljaju pitanja koja se odnose na rad i djelokrug Općinskog vijeća, općinskog načelnika, zamjenika općinskog načelnika te radnih tijela i upravnog tijela Općine Majur.
Pitanja se postavljaju usmeno za vrijeme „Aktualnog sata“ koji traje najduže jedan sat ili u pisanom obliku posredstvom predsjednika Općinskog vijeća, a vijećnik je dužan navesti kome pitanje upućuje. Vijećnik ima pravo postaviti najviše dva vijećnička pitanja. Pitanja moraju biti kratka i jasna, formulirana na način da se na njih može odgovoriti, u pravilu, odmah i bez pripreme.
Odgovori na postavljena vijećnička pitanja daju se usmeno na samoj sjednici tijekom „Aktualnog sata“, a na pitanja na koja se ne može odgovoriti usmeno ili vijećnik nije zadovoljan istim, odgovoriti će se pismeno u roku od 30 dana, a iznimno u roku od 60 dana.
Pisani odgovor se predaje predsjedniku Općinskog vijeća, a on ga prosljeđuje vijećniku koji je postavio pitanje i svim vijećnicima Općinskog vijeća. Na pisani odgovor vijećnik je dužan očitovati se na narednoj sjednici Općinskog vijeća, na početku „Aktualnog sata“.
Ukoliko predsjednik Općinskog vijeća smatra da postavljeno vijećničko pitanje nije u skladu sa odredbama ovog Poslovnika, uputiti će vijećnika na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama. Ako vijećnik ne uskladi svoje pitanje s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Općinskog vijeća neće to pitanje uputiti tijelu ili osobi kojemu je namijenjeno i o tome će obavijestiti vijećnika.
Nakon „Aktualnog sata“ prelazi se na raspravljanje o pojedinim pitanjima iz dnevnog reda i to usvojenim redoslijedom.
Članak 46.
Na početku rasprave o svakom pitanju predlagatelj općeg akta može dati dopunsko usmeno obrazloženje.
Članak 47.
Prijave za sudjelovanje u raspravi podnose se predsjedniku Općinskog vijeća odnosno predsjedatelju prije rasprave i u tijeku rasprave, sve do okončanja iste.
Sudionik u raspravi, u pravilu, može govoriti 5 (pet) minuta, a predsjednici Međustranačkih vijeća i Klubova vijećnika, do 10 (deset) minuta.
Na sjednici se, većinom nazočnih, može odlučiti da pojedini vijećnik govori i dulje.
Sudionici u raspravi govore redoslijedom prijavljivanja.
Članak 48.
O pojedinom predmetu raspravlja se dok ima prijavljenih govornika.
U tijeku sjednice sudionici mogu iznositi mišljenja, tražiti pojašnjenja, te postavljati pitanja u svezi s predloženim aktom.
Članak 49.
Predlagatelj može svoj prijedlog povući dok o njemu još nije valjano odlučeno.
O povučenom prijedlogu prestaje rasprava.
Povučeni prijedlog ne može se ponovno podnijeti na istoj sjednici.
Članak 50.
Predsjedatelj zaključuje raspravu kad utvrdi da više nema prijavljenih govornika.
Općinsko vijeće odlučuje o svakom prijedlogu općeg akta nakon provedene rasprave.
Poslije zaključenja rasprave glasuje se o prijedlogu općeg ili drugog akta, a na osnovi uobličenog naziva akta.
Na upit predsjedatelja tko je «ZA«, «PROTIV« ili «SUZDRŽAN« o prijedlogu općeg i drugog akta Općinskog vijeća, vijećnici se izjašnjavaju dizanjem ruku.
Članak 51.
Općinsko vijeće, u pravilu, odlučuje većinom nazočnih vijećnika.
Iznimno, većinom glasova svih vijećnika, Općinsko vijeće odlučuje kada raspravlja o:
- donošenju proračuna Općine Majur, te njegovim izmjenama i dopunama i
Godišnjem obračunu Proračuna,
- o donošenju Statuta i njegovih izmjena i dopuna,
- o donošenju odluke o raspisivanju referenduma,
- o donošenju odluke o tajnosti raspravljanja i glasovanja o određenom pitanju,
Članak 52.
Kada se utvrđeni dnevni red iscrpi predsjedatelj zaključuje sjednicu.
Članak 53.
Na sjednici Općinskog vijeća vodi se zapisnik koji potpisuju predsjedatelj i zapisničar.
Zapisnik sa sjednice Općinskog vijeća obvezatno sadrži: redni broj sjednice, vrijeme i mjesto održavanja sjednice, dnevni red sjednice, ime i prezime predsjedatelja, ime i prezime nazočnih vijećnika, ime i prezime izočnih vijećnika s napomenom za one koji su svoj nedolazak najavili – opravdali, imena i prezimena ostalih sudionika na sjednici, kratak tijek sjednice s naznakom pitanja o kojima se raspravljalo i odlučilo, imena i prezimena govornika, rezultat glasovanja o pojedinim pitanjima, naziv svih odluka i drugih akata koji su doneseni na sjednici.
Sastavni dio zapisnika su izglasovani tekstovi akata doneseni na toj sjednici.
Članak 54.
Stručne, administrativne, tehničke i druge poslove za potrebe Općinskog vijeća i njegovih radnih tijela obavljaju službenici upravnog odjela.
VII – JAVNOST RADA
Članak 55.
Sjednice Općinskog vijeća su javne.
Sjednici Općinskog vijeća mogu biti nazočni građani i predstavnici sredstava javnog informiranja, ali bez prava sudjelovanja.
Iznimno, kada se raspravlja o izuzetno bitnim pitanjima iz djelokruga Općinskog vijeća ili Općine, odnosno o pitanju koje je posebnim zakonom ili općim aktom Općine Majur utvrđeno državnom ili poslovnom tajnom, na prijedlog predsjedatelja, većinom glasova nazočnih vijećnika, može se donijeti odluka o isključenju javnosti.
Prije prelaska na razmatranje iz prethodnog stavka predsjedatelj će pozvati osobe čija nazočnost nije potrebna, da napuste sjednicu, a zatim će vijećnike izvijestiti o razlozima održavanja sjednice bez nazočnosti javnosti i potrebi čuvanja poslovne tajne.
Na sjednicama Općinskog vijeća glasuje se javno.
Općinsko vijeće, većinom nazočnih, može odluči da glasovanje bude tajno, a isto će provesti predsjedatelj uz pomoć dva vijećnika koje izabere Općinsko vijeće većinom nazočnih vijećnika.
Predsjedatelj utvrđuje i objavljuje rezultat glasovanja.
Članak 56.
Tajno se glasuje na glasačkim listićima iste boje i veličine, koji su ovjereni pečatom Općinskog vijeća.
Svaki vijećnik, po prozivu, dobiva glasački listić koji nakon glasovanja stavlja u glasačku kutiju.
Ukoliko se na pojedinom glasačkom listiću ne može točno, nedvojbeno utvrditi da li je vijećnik glasovao za ili protiv prijedloga, isti se proglašava nevažećim.
O tajnom glasovanju vodi se poseban zapisnik.
Članak 57.
Općinsko vijeće može odlučiti da, s ciljem što potpunijeg i točnijeg informiranja javnosti, o svom radu dade priopćenje putem tiska ili drugih sredstava javnog informiranja.
Tekst službenog priopćenja utvrđuje se na sjednici Općinskog vijeća.
Iznimno ukoliko, glede žurnosti, tekst priopćenja iz stavka 2. ovoga članka nije utvrđen na sjednici Općinskog vijeća isti će, na temelju zapisnika sa sjednice, utvrditi predsjednik Općinskog vijeća.
VIII – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 58.
Pojmovi rabljeni u ovoj Odluci: «općinski načelnik«, «zamjenik/ci općinskog načelnika», «predsjednik«, «potpredsjednik«, «pročelnik» i slično, ravnopravno se odnose na pripadnike oba spola.
U smislu stavka 1. ovoga članka, ovisno o spolu osobe, pri imenovanju istih, koristit će se odgovarajući naziv svakoga od njih, a sve sukladno posebnoj odluci.
Članak 59.
Danom stupanja na snagu ovog Poslovnika prestaje vrijediti Poslovnik Općinskog vijeća Općine Majur («Službeni vjesnik» br: 2/06 i 22/06.).
Članak 60.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmi dan od dana objave, a objavit će se u «Službenom vjesniku« Općine Majur.
Predsjednik
Općinskog vijeća
Vlado Jamić, v. r.