OPĆINA MAJUR
OPĆINSKO VIJEĆE
Klasa: 320-02/10-01/3
Urbroj: 2176/14-01-10-1
Majur, 13. kolovoza 2010. godine
Temeljem članka 12. stavka 1. i članka 14. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 152/08. i 21/10.) i članka 13. Statuta Općine Majur („Službeni vjesnik“ Općine Majur, broj 35/09. i 50/09.), Općinsko vijeće Općine Majur, na 11. sjednici održanoj 13. kolovoza 2010. godine, donijelo je
ODLUKU
o agrotehničkim mjerama te uređivanju i održavanju poljoprivrednih
rudina na području Općine Majur
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Odlukom propisuju se potrebne agrotehničke mjere zaštite poljoprivrednog zemljišta u Općini Majur u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju te mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina.
Članak 2.
Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, vinogradi, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
Pod poljoprivrednim rudinama podrazumijevaju se pojedine parcele, dijelovi parcela ili više parcela koji čine zaokruženu cjelinu na određenom lokalitetu.
Članak 3.
Čestice poljoprivrednog zemljišta izvan građevinskog područja te čestice poljoprivrednog zemljišta unutar građevinskog područja površine preko 1000 m koje je planirano dokumentima prostornog uređenja za gradnju, a u Katastru označene kao poljoprivredna kultura, mora se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu svrhu koristiti do konačnosti akata kojim se odobrava gradnja.
II. AGROTEHNIČKE MJERE
Članak 4.
Pod agrotehničkim mjerama iz članka 1. ove Odluke smatra se:
- zaštita od erozije
- sprečavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem
- zabrana, odnosno obveza uzgoja pojedinih vrsta bilja na određenom području
- suzbijanje biljnih bolesti i štetočina
- korištenje i uništavanje biljnih otpadaka.
Zaštita od erozije
Članak 5.
Agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije razumijeva se:
- ograničenje i potpuna zabrana sječe dugogodišnjih nasada, osim sječe iz agrotehničkih razloga
- zabrana preoravanje livada, pašnjaka i neobrađenih površina i njihovo pretvaranje u oranice s jednogodišnjim kulturama
- zabrana skidanja humusnog, odnosno oraničnog sloja površine poljoprivrednog zemljišta
- obveza zatravljivanja strmog zemljišta
- zabrana uzgoja jednogodišnjih kultura i obveza sadnje dugogodišnjih nasada i višegodišnjih kultura.
Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta koji su zbog zaštite od erozije zasadili dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture dužni su ih kvalitetno i redovito održavati.
Sprečavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem
Članak 6.
U svrhu sprečavanja zakorovljenosti i obrastanja zemljišta višegodišnjim raslinjem vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su suzbijati korove mehanički ili kemijskim sredstvima sukladno posebnim propisima, posebice agresivne korove poput ambrozije.
Zabrana, odnosno obveza uzgajanja pojedinih vrsta bilja na određenom području
Članak 7.
Na marginalnom poljoprivrednom zemljištu niske proizvodne sposobnosti (uz vodotoke, na tlima s visokom razinom podzemne vode, šljunkovitim, laporastim i drugim tlima na kojima prirodni uvjeti ne dozvoljavaju proizvodnju poljoprivrednih kultura) površina se može zatravniti ili zasaditi brzorastućim drvećem.
Suzbijanje biljnih bolesti i štetočina
Članak 8.
Radi sprječavanja pojave i širenja biljnih bolesti i štetočina vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati načela dobre poljoprivredne prakse koja obuhvaćaju optimalnu kombinaciju agrotehničkih mjera koja ne pogoduju razvoju bolesti i štetočina, uz obveznu primjenu sredstava za zaštitu bilja sukladno posebnim propisima, kao i korištenje certificiranog sjemena i sadnog materijala.
Korištenje i uništenje biljnih otpadaka
Članak 9.
Agrotehničke mjere korištenja i uništavanja biljnih otpadaka obuhvaćaju:
- kompostiranje korisnih biljnih otpadaka u gnojnim jamama ili na drugi način propisan načelima dobre poljoprivredne prakse
- obvezno zaoravanje svih biljnih ostataka na poljoprivrednom zemljištu nakon žetve, odnosno berbe, a najkasnije do 31. ožujka naredne godine, uz preporuku da se biljni ostatci usitne prije zaoravanja
- obvezno uklanjanje biljnih ostataka nakon provedenih agrotehničkih mjera u trajnim nasadima, a najkasnije do 1. lipnja tekuće godine
- obvezno odstranjivanje biljnih ostataka nakon čišćenja kanala, međa i poljskih putova, kao i nakon sječe i čišćenja šuma koje graniče sa poljoprivrednim zemljištem.
Biljni otpad može se ukloniti zaoravanjem, kompostiranjem ili spaljivanjem, uz poduzimanje odgovarajućih mjera zaštite od požara.
III. MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH RUDINA
Članak 10.
Mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina iz članka 1. ove Odluke smatraju se:
- održavanje živica i međa
- održavanje poljskih putova
- uređivanje i održavanje kanala
- sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica
- sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa.
Održavanje živica i međa
Članak 11.
Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati i uređivati živice na svom zemljištu na način da se spriječi zakorovljenost živice, širenje na susjedno obradivo zemljište i putove, zasjenjivanje susjednih parcela i putova, tj. prerastanje živice na visinu iznad 1,20 m te iste formirati na način da ne ometaju promet, vidljivost i preglednost poljskog puta.
Članak 12.
Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati međe između svojeg i susjednog poljoprivrednog zemljišta, na način da budu vidljivo označene, čiste od korova i višegodišnjeg raslinja te da ne ometaju provedbu agrotehničkih zahvata na susjednim parcelama.
Održavanje poljskih putova
Članak 13.
Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su zajednički brinuti o održavanju poljskih putova koje koriste, najmanje u opsegu potrebnom za uobičajeni prijevoz poljoprivrednim strojevima.
Poljske putove u privatnom vlasništvu uređuju i održavaju vlasnici.
Održavanje poljskih putova smatra se naročito:
- nasipanje odgovarajućim materijalom (kameni agregat, šljunak)
- čišćenje i održavanje graba i jaraka uz poljske putove
- čišćenje i održavanje cijevnih propusta
- održavanje živica i drugog raslinja uz putove
- sječa pojedinih stabala, grmlja ili grana koje sprečavaju prijevoz odnosno
- sprečavanje oštećivanja putova, uzurpacije putova i zemljišta u zaštitnom pojasu.
Članak 14.
Zabranjuju se svake radnje koje mogu dovesti do uništavanja poljskih putova, a naročito:
- preoravanje poljskih putova,
- sužavanje preoravanjem,
- uništavanje zelenog pojasa uz poljske putove,
- nanošenje zemlje i raslinja na poljske putove prilikom obrađivanja zemljišta.
Obvezuje se vlasnik i ovlaštenik poljoprivrednog zemljišta na sanaciju poljskog puta o svom trošku ako je isti namjerno ili ne namjerno oštetio određenim radnjama te očistiti poljski put od eventualnog nanosa zemlje, biljnog otpada i raslinja prilikom obrade zemljišta.
Vlasnik i ovlaštenik poljoprivrednog zemljišta obvezuje se otkloniti štetu na poljskom putu do koje je došlo zbog uređenja i održavanja istog.
Uređivanje i održavanje kanala
Članak 15.
Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su na svom zemljištu i uz svoje zemljište održavati i čistiti prirodno stvorene ili izgrađene kanale tako da se spriječi odronjavanja zemlje, zarastanje korovom, odnosno da se omogući prirodni tijek oborinskih voda.
Radi održavanja u ispravnom stanju kanala za zaštitu od poplave poljoprivrednog zemljišta zabranjeno je odlagati u kanale kamen, zemlju, otpad i drugi materijal i obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu protoka, vodostaja i količine vode.
Zabranjuje se svako zatrpavanje kanala iz stavka 1. ovog članka, osim kada se to radi temeljem projektne dokumentacije i valjane dozvole nadležnih tijela koju je ishodio vlasnik odnosno ovlaštenik poljoprivrednog zemljišta.
Pravne osobe osnovane radi upravljanja vodnim objektima, kanale iz svoje nadležnosti čiste sukladno posebnim propisima.
Sprečavanje zasjenjivanja susjednih čestica
Članak 16.
Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta ne smiju sadnjom voćaka ili drugih visokorastućih kultura zasjeniti susjedne parcele te time onemogućiti ili otežavati poljoprivrednu proizvodnju na tim parcelama.
Pojedinačna stabla i trajni nasadi sade se na način da ne nanose štetu susjednim česticama zasjenjivanjem, odmaknuta od međe, ovisno o vrsti stabla (stabala) ili nasada.
Poljski putovi s pripadajućim zelenim pojasom u smislu ove Odluke smatraju se susjednim česticama.
Sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa
Članak 17.
Vlasnicima i ovlaštenicima poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se obveza sadnje vjetrobranih pojasa na područjima na kojima je zbog izloženosti vjetru većeg intenziteta ili duljeg trajanja poljoprivredna proizvodnja otežana ili smanjena. Vjetrobrani pojas može se izvesti sadnjom živice ili drugih dugogodišnjih visokih nasada, a vlasnik ih je dužan primjereno održavati.
IV. ZAŠTITA OD POŽARA NA POLJOPRIVREDNOM, ŠUMSKOM I DRUGOM ZEMLJIŠTU
Članak 18.
Radi sprečavanja požara na poljoprivrednom zemljištu vlasnici i ovlaštenici istih dužni su:
- održavati i uređivati poljoprivredne površine, međe, živice, poljske i šumske putove
- uklanjati suhe biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima najkasnije do 1. lipnja tekuće godine
- sprječavati zatravljivanje i obrastanje zemljišta višegodišnjim korovima i raslinjem.
Članak 19.
Radi sprečavanja požara na šumskom zemljištu vlasnici i posjednici, odnosno korisnici istih dužni su:
- suhe biljne ostatke nakon sječe i čišćenja živica, međa, poljskih i šumskih putova, kanala i šuma odstraniti, a ostatke nakon sječe šume i čišćenja šume sakupiti u hrpe ili redove ravnomjerno raspoređene po cijeloj površini
- održavati i čistiti poljske i šumske putove najmanje u opsegu potrebnom za uobičajeni prijevoz vatrogasnih vozila
- napraviti potrebne prosjeke kroz šumu i uredno ih održavati, a ukoliko to nije učinjeno, omogućiti Hrvatskim šumama d.o.o. da one to učine na svoj trošak uz prethodno pribavljenu suglasnost vlasnika i korisnika šuma, te Općine.
Članak 20.
Radi sprečavanja požara na drugim površinama vlasnici i posjednici, odnosno korisnici istih dužni su:
- spriječiti zakorovljenost i obrastanje zemljišta
- uredno održavati živice
- ukloniti sve biljne ostatke preostale nakon čišćenja istih površina
Biljne ostatke zabranjeno je u periodu od 1. svibnja do 1. listopada tekuće godine spaljivati na otvorenom.
V. NADZOR
Članak 21.
Nadzor nad provedbom ove Odluke provode poljoprivredna inspekcija te komunalni redar Općine Majur.
VI. KAZNENE ODREDBE
Članak 22.
Novčanom kaznom u iznosu do 5.000,00 kuna kazniti će se za prekršaj pravna osoba-vlasnik ili ovlaštenik, ako temeljem ove Odluke:
- ne provodi mjere zaštite od erozije sukladno članku 5.
- ne sprečava zakorovljenost sukladno članku 6.
- ne poduzima mjere zaštite od biljnih bolesti i štetnika sukladno članku 8.
- ne uklanja biljne ostatke sukladno članku 9.
- ne uređuje i održava živice sukladno članku 11.
- ne održava međe sukladno članku 12.
- ne uređuje poljske putove sukladno članku 13.
- provodi radnje iz članka 14. stavka 1.
- ne uređuje i održava kanale sukladno članku 15.
- ne sprečava zasjenjivanje susjednih parcela sukladno članku 16.
- ne provodi mjere sadnje i održavanja vjetrobranskih pojasa sukladno članku 17.
- ne provodi mjere sukladno člancima 18., 19. i 20.
Novčanom kaznom u iznosu 500,00 kuna kazniti će se odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovog članka.
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kazniti će se fizička osoba obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost-vlasnik ili ovlaštenik poljoprivrednog zemljišta, novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna.
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kazniti će se fizička osoba-vlasnik il ovlaštenik poljoprivrednog zemljišta, novčanom kaznom u iznosu do 600,00 kuna.
Članak 23.
Komunalni redar može na licu mjesta naplatiti novčanu kaznu od fizičkih osoba u iznosu od 300,00 do 500,00 kuna za prekršaje navedene u ovoj Odluci.
VII. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 24.
Ministarstvu poljoprivrede dostavljaju se podaci o primjeni propisanih mjera ovom Odlukom do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu.
Članak 25.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u „Službenom vjesniku“ Općine Majur.
Predsjednik
Općinskog vijeća
Vlado Jamić
| 
