OPĆINA MAJUR
Dobrodošli na službene web stranice OPĆINE MAJUR!
|
OPĆINA MAJUR
Dobrodošli na službene web stranice OPĆINE MAJUR! |
|
|
Odluka o organizaciji i radu dimnjačarske službe Odluka o javnim priznanjima Općine Majur Odluka o novčanoj pomoći posebnoj kategoriji stanovništva Općine Majur
U nastavku pogledajte redakcijski pročišćeni tekst, urednika web stranice, navedenih odluka. Na temelju članka 14. stavka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 36/95. i 70/97.), članka 3. stavka 1. točke 4. Zakona o prekršajima ("Narodne novine" broj 2/73, 5/73, 21/74, 9/80, 25/84, 52/87, 27/88, 43/89, 8/90, 41/90, 59/90, 91/92. i 33/95.) i članka 15. Statuta Općine Majur ("Službeni vjesnik" Općine Majur broj 23/97.) Općinsko vijeće Općine Majur na 17. sjednici, održanoj 28.06.1999. godine, donijelo je
O D L U K U o komunalnom redu
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1. Ovom Odlukom za područje Općine Majur, posebno se propisuje:
1. uređenje naselja, 2. održavanje čistoće i čuvanju javnih površina, 3. skupljanje, odvoz i postupanje sa sakupljenim komunalnim otpadom, 4. uklanjanje snijega i leda, 5. uklanjanje protupravno postavljenih predmeta, 6. mjere za sprovođenje komunalnog reda, 7. kaznene odredbe
II. KOMUNALNI RED
1. Uređenje naselja
Članak 2. Naselja na području Općine Majur moraju biti uređena. Pod uređenjem naselja podrazumijeva se uređenje i održavanje vanjskih dijelova zgrada, dvorišta, ograda, reklama , natpisa, oglasnih ploča i drugih javnih površina. Javne površine moraju se održavati tako da budu uredne i čiste te da služe svrsi za koju su namijenjene.
Članak 3. Pod javnim površinama u smislu ove Odluke smatraju se: 1. ulice, ceste, parkirališta, nogostupi, mostovi, ulični jarci, športska igrališta, 2. autobusne i željezničke postaje, i čekaonice u javnom prometu, dječja igrališta, 3. zelene površine ( drvoredi, nasadi, travnjaci ) i groblja, 4. otvoreni prostori između i oko zgrada, kao i neizgrađeno građevinsko zemljište ( parcele, stovarišta i sl. ), 5. stočna ukapališta, odlagališta otpada i deponije, 6. zaštitni pojas oko vodocrpilišta i vodospremišta. U slučaju spora da li se pojedina površina u smislu ove Odluke smatra javnom površinom, odluku donosi Općinsko poglavarstvo.
Članak 4. Ulice i trgovi u svim naseljima na području Općine Majur moraju biti imenovani i označene natpisnim pločama.
Članak 5. Svaka zgrada mora biti obilježena kućnim brojem na pločici veličine 20x15 cm koja je izrađena od prikladnog i trajnog materijala. Troškove nabavke i postavljanja kućnih brojeva snosi vlasnik ili korisnik zgrade, sukladno Odluci i uputama nadležnog općinskog organa.
Članak 6. Evidenciju o imenima ulica, trgova i kućnih brojeva vodi Županijski ured za katastar i geodetske poslove u Sisku i Jedinstveni upravni odjel Općine Majur.
Članak 7. Vanjski dijelovi zgrada moraju biti uredni i čisti, a oštećenja se moraju popraviti. Za zgrade što usljed oštećenja, dotrajalosti fasade ili drugih vanjskih dijelova ugrožavaju sigurnost prometa i nagrđuju opći izgled ulice i okoline, općinsko tijelo nadležno za komunalne poslove izdat će rješenje vlasniku, odnosno korisniku za otklanjanje nedostataka.
Članak 8. Ograde uz javnu površinu moraju biti izgrađene od materijala i na način koji odgovara okolnom izgledu naselja. Preporuča se podizanje živih zelenih ograda. Vlasnici odnosno korisnici dužni su ogradu redovito održavati u urednom stanju. Ograda ne smije biti izgrađena od bodljikave žice ili materijala koji ugrožavaju prolaznike.
Članak 9. Za postavljanje natpisa, reklama, reklamnih konstrukcija i drugih prigodnih natpisa, potrebno je odobrenje od nadležnog općinskog tijela. Nadležno tijelo će donijeti rješenje o uklanjanju objekata iz stavka 1. ovog članka postavljenih bez dozvole, suprotno odobrenju, kao i onih koji su dotrajali, neuredni ili neispravni.
Članak 10. Za sve tipove montažnih ili privremenih objekata unutar naselja na području Općine prije postavljanja istih treba se ishoditi dozvola i suglasnost Općinskog poglavarstva Općine Majur. Objekti postavljeni bez prethodnog odobrenja, temeljem rješenja općinskog tijela nadležnog za komunalne poslove moraju se ukloniti o trošku investitora.
Članak 11. U povodu općinskih manifestacija, državnih i drugih blagdana, obljetnica i slično, može se temeljem rješenja tijela uprave nadležnog za komunalne poslove organizirati posebno uređenje pojedinih lokacija na području Općine.
Članak 12. Radi korištenja javne površine u naselju na način koji nije u skladu s njezinom namjenom ( izvođenje građevinskih radova, odlaganje građevinskog materijala, korištenje poslovnog prostora ) potrebno je odobrenje Općinskog poglavarstva Općine Majur. Odobrenje sadrži uvjete pod kojim se javna površina može koristiti, rok korištenja te druge elemente od značaja za očuvanje javne površine. Radi privremenog korištenja javne površine sklapa se ugovor o najmu.
Članak 13. Nakon završetka korištenja javne površine ili korištenja na način koji nije u skladu s njenom namjenom, korisnik je dužan javnu površinu dovesti u prvobitno stanje u roku odrđenom po nadležnom općinskom tijelu. Ako se javna površina ne dovede u prvobitno stanje u određenom roku, nadležno općinsko tijelo će odgovarajuće poslove povjeriti drugom subjektu, a na teret prvobitnog korisnika javne površine
Članak 14. Ljepljenje i stavljanje plakata, oglasa i sličnih objava dozvoljava se samo na oglasnim počama, oglasnim stupovima ili oglasnim ormarićima. Nadležno tijelo općine osigurat će mjesto za postavljanje oglasa i obavijesti.
Članak 15. Zabranjeno je oštećenje ili uništavanje rasvjetnih stupova i rasvjetnih tijela.
Članak 16. Javne telefonske govornice i poštanski sanduci postavljaju se na mjestima određenim planom mreže javnih telefonskih govornica i rasporeda poštanskih sandučića od strane HP-a i HT-a. Zabranjeno je svako oštećenje navedenih objekata.
Članak 17. Prekapanje javnih i javnoprometnih površina na području Općine Majur može se započeti samo na temelju rješenja Općinskog poglavarstva, Općine Majur. Izuzetak čini slučaj potrebne hitne intervencije uz potpunu odgovornost izvođača radova ( zbog puknuća vodovoda ili slično ). Uz zahtjev za prekopavanje izvođač je dužan priložiti i nacrt s ucrtanom trasom potrebnog prekopa, odnosno građevinsku dozvolu za objekt koji se izvodi. Temeljem zahtjeva Općinsko poglavarstvo Općine Majur će izdati odobrenje primjenom članka 12. ove odluke.
Članak 18. Prekopanu javnu ili javnoprometnu površinu investitor je dužan odmah po završetku radova dovesti u prvobitno stanje. Ako investitor ili izvođač radova ne izvrši obvezu iz stavka 1. ovog članka, tijelo uprave nadležno za komunalne poslove izdat će rješenje za saniranje drugoj pravnoj ili fizičkog osobi, a na teret subjekta koji je prekopao javnu površinu.
Članak 19. Vlasnici kuća, stanari i korisnici stambenih ili poslovnih prostora dužni su: 1. redovito čistiti otvorene površine između zgrada i oko zgrada bez obzira radi li se o zelenim ili drugim površinama. 2. ako se stambeni objekti ili poslovni prostori nalaze u ulici u kojoj se otpadne vode i površinske vode odvode otvorenim jarcima dužni su iste čistiti najmanje dva ( 2 ) puta godišnje. Izuzetak iz članka 19. točke 1. i 2. čine vlasnici objekta sa staračkim domaćinstvom ili teško bolesni vlasnici, pa njihove obveze preuzimaju najbliži srodnici odnosno nasljednici.
Članak 20. Septičke jame u naselju čiste se posebnim cisternama koje imaju uređaj za crpljenje fekalija. Čišćenje septičkih jama i odvoz fekalija vrši pravna ili fizička osoba registrirana za tu djelatnost. Davatelj usluge dužan je fekalije ispuštati samo na mjestu udaljenom od naselja najmanje 1000 metara ili na udaljenosti 50 m od prometnice.. Mjesto na koje su ispuštene fekalije potrebno je odmah zaorati ili istanjurati. Nakon dnevne upotrebe vozila se moraju oprati i dezinficirati.
Članak 21. Svi građevinski objekti u naselju koji nemaju mogućnost priključenja na kanalizaciju moraju imati izgrađene propisane nepropusne septičke jame. Gospodarski objekti moraju biti sagrađeni sukladno tehničkim propisima i Zakonu o građenju. Gnojnice i gnojišta trebaju biti uređeni, i bez slobodnih izljeva na javne površine.
Članak 22. Najstrože se zabranjuje izravno ispuštanje fekalija i otpadnih voda u otvorene grabe i kanale.
Članak 23. Na području Općine Majur dozvoljeno je držanje sitne i krupne stoke, peradi i krznašica. Stoka i perad ne smiju se puštati na ulicu i ostale javne površine radi zadržavanja ili ispaše.
2. ODRŽAVANJE ČISTOĆE NA JAVNIM POVRŠINAMA I ODRŽAVANJE JAVNIH POVRŠINA
Članak 24. Održavanje čistoće na javnim površinama i održavanjem javnih površina odnosi se na: 1. javne zelene površine, športska igrališta, 2. pješačke staze i pješačke zone, 3. parkove, 4. trgove, ulice, puteve, prilaze i slično, 5. otvorene odvodne kanale, 6. parkirališta, 7. dječja igrališta i druge nespomenute površine.
Članak 25. O održavanju čistoće na javnim površinama i održavanju javnih površina brine se Općina Majur putem Jedinstvenog upravnog odjela i Mjesnih odbora. Općina može poslove održavanja javnih površina, putem natječaja, povjeriti pravnoj ili fizičkoj osobi.
Članak 26. Pored općinskog tijela, nadležni mjesni odbori svakog naselja, zajedno sa svim mještanima, dužni su voditi brigu o komunalnom redu.
Članak 27. Javne zelene površine u koje spadaju sve zelene površine u naseljima i industrijskoj zoni, nasadi, travnjaci uz asfaltne i druge prometnice i na grobljima, vodotoci, grabe i kanali, te dječja i sportska igrališta, moraju se održavati u smislu potrebnog šišanja, njege i uređenja sadnica, drveća, grmlja, živica, cvjetnog nasada te očuvanja svega od oštećenja. U održavanju nasada i ukrasnog drveća mora se pravovremeno otklanjati dotrajalo drveće i dopunjavati novim nasadima. Ukrasne živice moraju se uredno održavati, obrezivati prem potrebi, a najmanje 3 puta godišnje. O uređenju mjesnih groblja posebno skrbe Pogrebna društva i njihovi članovi.
Članak 28. Javne površine u smislu pješačkih staza, pješačkih zona, trgova, ulica, puteva, prečaca, prolaza, parkirališta i slično, moraju se svakodnevno čistiti od raznih odbačenih predmeta, svakodnevno ili po potrebi prazniti od smeća za to postavljenih košarica ili posuda za smeće, iste po potrebi prati i dezifincirati.
Članak 29. Sva vozila i poljoprivredni strojevi koji dolaze na javnu prometnu površinu moraju se prije dolaska na tu površinu dobro očistiti od blata.
Članak 30. Prema ovoj Odluci pod narazvrstanim cestama i putevima podrazumijevaju se sve prometnice u naseljima i izvan naselja, kao i poljski putevi, a koji nisu razvrstani u državne županijske i lokalne ceste.
Članak 31. Pod održavanjem cesta i puteva iz prethodnog članka smatra se: 1. čišćenje i kopanje kanala i propusta, 2. nasipanje kamenom, šljunkom i drugim čvrstim materijalom, 3. održavanje podpornih zidova radi sprečavanja zasipanja i odronjavanja, 4. krčenje -živica i grana s drveća koje sprečavaju zračenje, sušenje, prohodnost i preglednost cesta, puteva i nogostupa, 5. odvodnja vode s kolnika, 6. košenje trave uz kolnik i čišćenje snijega s kolnika, 7. održavanje i popravak mostova i pješačkih staza, 8. promjena i postavljanje vertikalne signalizacije.
Članak 32. Godišnji program izgradnje i održavanje cesta i puteva donosi Općinsko poglavarstvo na prijedlog Mjesnih odobora.
Članak 33. Nerazvrstane ceste i puteve održavaju mještani na čijem se području nalaze cesta i put, ako na tom području posjeduju nekretnine. Održavanje cesta i puteva vrše poduzeća koja se obavljajući svoju redovnu djelatnost koriste cestom ili putem.
Članak 34. Visinu učešća za održavanje cesta ili puta određuje Općinsko poglavarstvo Općine u suradnji s Mjesnim odborom. Obveza u smislu prethodnog stavka može se utvrditi u novcu, materijalu, prijevozu i osobnom radu, prema mjesnim prilikama.
Članak 35. Sistem za odvodnju putem otvorenih kanala i graba ( cestovni jarak) moraju održavati vlasnici ili korisnici zemljišta na način da se osigura nesmetan protok oborinskih i otpadnih voda. Pod održavanjem se podrazumijeva najmanje dva puta godišnje čišćenje otvorenih kanala od mulja ili drugog taloga, te potrebno košenje bankine i stranica kanala.
Članak 36. Vlasnici, odnosno korisnici zemljišta, koje graniči s javnom prometnom površinom dužni su ukloniti granje, raslinje i drveće uz cestu radi preglednosti, sigurnosti i trajnosti ceste na način da pojas od 3 m od ruba asfalta ili 1 m od vanjskog ruba grabe bude čist bez raslinja. Pojas iz prethodnog stavka može biti i širi, ovisno o širini puta i konfiguraciji terena.
Članak 37. Javne površine mogu se koristiti u skladu s njihovom namjenom i na način kojim se osigurava njihovo očuvanje. Izuzetno, dijelovi javne površine mogu se koristiti i zauzimati za privremeni smještaj: 1. ogrijevnog drveta ili ugljena najduže 10 dana, 2. građevinskog materijala ( pijesak, šljunak, opeka, crijep, betonsko željezo, drvena građa i slično ) najduže 30 dana, 3. luna-parkova, cirkusa i drugih zabavnih radnji najduže 30 dana, 4. naprava za pečenje kokica, kestenja, kukuruza i slično najduže 60 dana, osim ako se to obavlja u kiosku. 5. građevinske skele za gradnju, popravak ili uređenje objekta najduže 80 dana, 6. montažnih objekata ( tipski kiosci ) i štandovi za prodaju, reklama i panoa za vrijeme dok ovi ne ometaju namjensko korištenje javnog dobra, Za uporabu javne površine iz st. 2. ovog članka, potrebno je posebno odobrenje, koje izdaje Općinsko poglavarstvo Općine Majur.
Članak 38. Za privremeno korištenje javnih površina iz članka 37. stavka 2. ove Odluke korisnici iz točke 3, 4 i 6 obvezni su plaćati porez ili najam na korištenje javnih površina.
Članak 39. Nakon završetka korištenja javne površine korisnik je dužan javnu površinu odmah dovesti u prethodno stanje, a što se regulira posebnim ugovorom. Subjekti koji koriste javne površine u skladu s člankom 37. stavka 3, 4 i 6 dužni su svakodnevno čistiti i održavati javnu površinu. Ako se javna površina ne dovede u prvobitno stanje, odgovarajuće radove će obaviti treća osoba o trošku korisnika javne površine.
Članak 40. Radi zaštite javnih površina zabranjeno je: 1. sjeći ili lomiti, ili na bilo koji način oštećivati drveće ili ukrasno grmlje i cvijeće, 2. oštećivati živice i travnjanke uz javne površine, 3. prevrtati, lomiti ili oštećivati parkovne klupe, zaštitne ograde, košarice za smeće ili druge objekte postavljene na javne površine, 4. bacati papire ili drugi otpad na javne površine, 5. ispuštati krute ili tekuće otpadne tvari ili otpadnu vodu, 6. zaustavljanje i parkiranje motornih vozila na javnim zelenim površinama, 7. bacanje kućnog i glomaznog smeća, otpada i razne ambalaže uz i na javne površine, korita kanala, poljoprivredna zemljišta, šikare i šume, uz rubove cestovnih graba ili u grabe, 8. na javnim površinama ložiti vatru ili potpaljivati drveće.
3. SAKUPLJANJE, ODVOZ I POSTUPANJE SA SKUPLJENIM KOMUNALNIM OTPADOM
Članak 41. Otpadom se smatraju tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložila, namjerava ili mora odložiti.
Članak 42. Komunalni otpad je otpad iz kućanstva, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama ili uslužnim djelatnostima.
Članak 43. Komunalni otpad mora se sakupljati i odvesti na sanitarnu deponiju.
Članak 44. Tehnološki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima, u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima, a po količinama, sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada.
Članak 45. Poduzeće ili ustanova koja stvara tehnološki otpad mora istog sakupljati i s njime postupati u smislu Zakona o otpadu.
Članak 46. Korisnikom odvoza komunalnog otpada smatraju se vlasnici stambenih objekata i kuća za odmor u kojima nastaje kućno smeće, vlasnici ili korisnici poslovnog prostora, prodajnog ili skladišnog prostora, industrijskog prostora na području naselja u kojem je utvrđena obveza organiziranog skupljanja i odvoženja kućnog smeća na sanitarnu deponiju.
Članak 47. Organizirano odvoženje kućnog smeća za sva domaćinstva, stanare stambenih zgrada i korisnika stambenog i poslovnog prostora financira se prvenstveno iz sredstava komunalne naknade, te iz proračuna Općine Majur i iz drugih prikladnih izvora.
Članak 48. Komunalna naknada kojom se osiguravaju sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti uvodi se za cijelo područje Općine Majur.
Članak 49. Poslovi skupljanja, odvoza, prerade i uništavanja komunalnog otpada na području Općine Majur mogu se povjeriti pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj za obavljanje te djelatnosti.
Članak 50. Pravna ili fizička osoba koja obavlja odvoz komunalnog otpada dužna je prema utvrđenom rasporedu isti odvoziti na način i tehnološkim procesom koji zadovoljava zdravstveno higijenske propise.
Članak 51. U naseljima Općine Majur u kojima je organiziran odvoz smeća, fizičke i pravne osobe dužne su pripremiti, iznijeti na ulicu i omogučiti odvoz pod uvjetom propisanim člankom 53. ove Odluke.
Članak 52. Posebnom odlukom Općinskog poglavarstva Općine Majur odredit će se raspored odvoženja komunalnog otpada.
Članak 53. Kućno smeće mora se odlagati u propisane vreće za smeće ili standardne posude - kante za smeće ili pak u otvorene ili zatovorene kontejnere čija je odvožnja organizirana.
Članak 54. U naseljima koja nisu ili neće biti obuhvaćena obveznim odvozom kućnog smeća moraju se postaviti otvoreni ili zatvoreni kontejneri, a troškovi njihovog pražnjenja rješavat će se na način kako je to regulirano člankom 47. ove Odluke.
Članak 55. Fizičke i pravne osobe ne smiju smeće samostalno prevoziti i odlagati na za to predviđenu sanitarnu deponiju.
Članak 56. Glomazni otpad u kućanstvu mora se odlagati tijekom godine na posebno uređeno i opremljeno mjesto, a mjesto i lokaciju odredit će uz suglasnost sanitarne inspekcije Općinsko vijeće na prijedlog Općinskog poglavarstva Općine Majur.
Članak 57. Tijela uginulih životinja moraju se zakopati na zato određeno mjesto. Ukoliko postoji opravdana sumnja da je životinja uginula od neke zarazne bolesti potrebno je bez odgađanja obavjestiti nadležnu veterinarsku službu, koja će odrediti način ukopa ostataka te životinje.
Članak 58. Površina za šport i rekreaciju, i izgrađeni objekti na tim površinama moraju se održavati uređenim i čistim, a objekti u ispravnom stanju. Za čistoću i urednost tih prostora i površina brine se Općina Majur, odnosno pravne ili fizičke osobe kojima je povjereno upravljanje tim površinama i objektima, ili koja je vlasnik tih površina i objekata.
Članak 59. Stočno sajmište je posebno organizirana i uređena površina na kojoj individualni poljoprivrednici prodaju odnosno kupuju krupnu i sitnu stoku i ostale poljoprivredne i druge proizvode. Promet na sajmovima odvija se po sajamskom redu kojeg propisuje Općinsko poglavarstvo Općine Majur.
4. UKLANJANJE SNIJEGA I LEDA
Članak 60. Radi održavanja čistoće javnih površina zimi potrebno je: 1. čistiti, odstranjivati snijeg i led sa javnih prometnih površina, 2. čistiti, odstranjivati snijeg i led s površina koje služe za potrebe poslovnih i drugih objekata javne namjene ( pristupni putevi, ulazi, pješački prilazi, staze, parkirališta i sl.), 3. za vrijeme poledice, površine iz točke 1. i 2. ovog članka posipavati solju, pijeskom ili drugim materijalom za te namjene.
Članak 61. Poslove čišćenja i odstranjivanja snijega i leda s javnih prometnih površina lokalnih nerazvrstanih cesta kao i potrebno posipavanje tih površina obavlja se u organizaciji Općine Majur, a iste poslove putem natječaja Općina može povjeriti pravnoj ili fizičkoj osobi.
Članak 62. Poslove iz točke 2. članka 60. ove Odluke moraju obavljati vlasnici i korisnici zgrada, poslovnih prostorija i ostalih nekretnina. Prilikom čišćenja i odstranjivanja snijega nije dozvoljeno snijegom zatrpavati slivnike i odvodne jarke uz javnu prometnu površinu.
5. UKLANJANJE PROTUPRAVNO POSTAVLJENIH OBJEKATA
Članak 63. Na javnim površinama bez prethodnog pismenog odobrenja ne smiju se postavljati nikakovi objekti ni trajnog ni privremenog karaktera.
Članak 64. Svaki privremeni ili bilo koji drugi objekat postavljen na javnoj površini od strane pravne ili fizičke osobe mora biti uklonjen o njihovom trošku. Ako se isti ne ukloni u određenom vremenu, Jedinstveni upravni odjel povjerit će uklanjanje drugom pravnom subjektu na trošak vlasnika ili korisnika objekta..
6. MJERE I POSTUPAK ZA PROVOĐENJE KOMUNALNOG REDA
Članak 65. Mjere za provođenje komunalnog reda imaju prvenstvenu zadaću održavanje naselja čistim, urednim i zdravim. Poticaj za provođenje mjera propisanih ovom odlukom mogu dati: fizičke i pravne osobe, Mjesni odbori, te komunalni redar samostalno i upravno tijelo Općine Majur nadležno za komunalnu djelatnost. Mjesni odbori su dužni skrbiti o komunalnom redu na svom području i poduzimati preventivne mjere na održavanju komunalnog reda.
Članak 66. Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja komunalno redarstvo Općine i upravno tijelo Općine nadležno za komunalnu djelatnost. Općina Majur može s drugim jedinicama lokalne samouprave ustrojiti zajedničko komunalno redarstvo, a prema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu. Poslove komunalnog redarstva obavlja, prvenstveno, komunalni redar. Izuzetno, poslove iz prethodnog stavka, obavlja upravno tijelo Općine nadležno za poslove komunalne djelatnosti, do postavljanja komunalnog redara.
Članak 67. Komunalni redar, u provođenju komunalnog reda propisanog ovom odlukom, ovlašten je: 1. Izricati mandatne kazne, 2. Rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama radnje u svrhu održavanja komunalnog reda, 3. Podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Osim komunalnog redara, i upravno tijelo Općine nadležno za komunalnu djelatnost može poduzimati mjere opisane u stavku 1. točka 2. i 3. ovog članka, po službenoj dužnosti, ili na poticaj fizičkih i pravnih osoba, te Mjesnih odbora. Protiv rješenja iz točke 2. stavak 1. ovog članka može se izjaviti žalba Upravnom tijelu Sisačko-moslavačke županije nadležnom za poslove gospodarstva, u roku od 8 dana od dana prijama rješenja. Žalba protiv rješenja iz točke 2. stavak 1. ovog članka ne odgađa izvršenje rješenja.
7. KAZNENE ODREDBE
Članak 68.
"Globom u iznosu od 500,00 do 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:" *
1. ne postupi u skladu s odredbama iz članka 7., 8. i 9. Odluke, 2. postupi suprotno članku 10. i 12. Odluke, 3. ne postupi u skladu s člankom 17. Odluke, 4. ne postupi prema odredbama iz članka 19. i 20. Odluke, 5. ispušta fekalije i otpadne vode izravno u otvoreni jarak, ili grabu - članak 22. Odluke, 6. ne postupi prema odredbama članka 29. Odluke, 7. postupi suprotno odredbi članka 33. i 36. Odluke, 8. se s tehnološkim otpadom iz članka 45. ove Odluke ne postupi u skladu s Zakonom o otpadu ("Narodne novine" broj 34/95.) primjenit će se kaznene odredbe iz glave V. gore citiranog zakona, 9. izvršitelj komunalne usluge iz članka 50. ove Odluke ne izvršava svoje obveze na propisan način, kaznit će se po odredbama iz glave VII. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 36/95. i 70/97.), 10. postupi suprotno odredbi članka 51. i 55. Odluke, 11. ne postupa u smislu članka 57. i 58. Odluke, 12. ne očisti snijeg ili led s nogostupa ispred objekta u smislu članka 60. Odluke, 13. postupi suprotno članku 62. Odluke, 14. postupi suprotno članku 63. i 64. Odluke,
Članak 69. "Globom u iznosu od 200,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako:"*
1. ne postupi u smislu odredbi članka 7. ove Odluke, 2. postupi suprotno članku 8., 9., 10., 12., 13. i 17. Odluke, 3. ne postupi u smislu odredbi članka 19. ove Odluke, 4. postupi suprotno članku 20. Odluke, 5. postupi suprotno odredbi članka 22. i 23. Odluke, 6. ne postupi u smislu odredbi članka 29. Odluke, 7. postupi suprotno odredbi članka 35., 36., 50., 51., 53., 56. i 57. Odluke, 8. ne postupi u smislu odredbi članka 60. točka 2. i 3. i članka 62. Odluke, 9. postupi suprotno odredbi članka 63. Odluke.
Članak 70. Globom u iznosu od* 50,00 kuna kaznit će se na licu mjesta fizička osoba* ako: - prekrše odredbe članka 8, 9, 19. i 29., članka 36., članka 51, 53, 60. i 62. ove Odluke.
Članak 71. Globom u iznosu od*100,00 kuna kaznit će se na licu mjesta fizička osoba* ako; - ne poštuje ili postupi suprotno članku 12, 15. i 16. ove Odluke.
Članak 72. Globom u iznosu od* 200,00 kuna kaznit će se na licu mjesta fizička osoba* ako: - ne poštuje ili postupi suprotno članku 17, 20, i članka 37. stavak 2. točka 1., 2., 3., 5., i 6., članka 57, 64. ove Odluke.
Članak 73.
Globu na mjesta počinjenja fizičkim osobama izriče i naplaćuje komunalni redar." Za naplaćenu globu komunalni redar izdaje ovjereni račun.*
Članak 74. Roditelj ili staratelj maloljetnika, koji je počinio prekrašaj propisan odredbama ove Odluke, kaznit će se novčanom kaznom predviđenom za pojedini prekršaj.
Članak 75. Naplaćene novčane kazne prema ovoj Odluci prihod su Proračuna Općine Majur.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 76. Članak 76. briše se.*
Članak 77. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom vjesniku" Općine Majur. Predsjednik Općinskog vijeća:
Nikola Marić
* Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu objavljena je u Službenom vjesniku br. 30. od 01. listopada 2004. godine.
Odluka o kumunalnom redu objavljena je u Službenom vjesniku broj 9, 1. srpnja 1999. godine. Na temelju članka 23.stavak 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu ( "Narodne novine "broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00 I 59/01. ) i članka 15. Statuta Općine Majur ( Službeni vjesnik " broj 23/97, 7/00 I 19/01. ) Općinsko vijeće Općine Majur na 6.sjednici održanoj14.12.2001.godine, donijelo je
ODLUKU o komunalnom doprinosu
Članak 1.
Ovom Odlukom utvrđuju se uvjeti i mjerila te visina iznosa za plaćanje komunalnog doprinosa i to: 1. područja zona u Općini Majur ovisno o pogodnosti položaja određenog područja, 2. Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa određena u kn/m3 građevine za pojedine zone, 3. Načini i rokovi plaćanja komunalnog doprinosa, 4. Uvjeti i razlozi za pojedinačno ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa i 5. Izvori sredstava iz kojih će se namiriti iznos u slučaju potpunog ili djelomičnog oslobađanja od plaćanja komunalnog doprinosa.
Članak 2. Komunalni doprinos je prihod Proračuna Općine Majur. Sredstva prikupljena od komunalnog doprinosa namijenjena su financiranju građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture Općine Majur, a to su: javne površine, nerazvrstane ceste groblja i javna rasvjeta, kako i izgradnja novih, tako i sanacija i rekonstrukcija postojećih.
Članak 3.
Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture financira se iz: 1. komunalnog doprinosa i cijene komunalne usluge, 2. Proračuna Općine Majur, 3. naknade za koncesije, 4. drugih izvora utvrđenim posebnim propisima.
Članak 4.
Komunalni doprinos plaća vlasnik građevinske čestice na kojoj se gradi građevina, odnosno investitor.
Članak 5. Visinu komunalnog doprinosa utvrđuje Općinsko vijeće Općine Majur.
Članak 6. Komunalni doprinos obračunava se u skladu s obujmom odnosno po m3 ( prostornom metru ) građevine koja se gradi na građevnoj čestici. Vlasnik građevinske čestice koji, uklanja postojeću građevinu, dograđuje ili nadograđuje, postojeću dužan je platiti komunalni doprinos srazmjerno razlici u obujmu u odnosu na prijašnju građevinu.
Članak 7. Za gradnju otvorenih bazena, otvorenih igrališta i drugih građevina komunalni doprinos se obračunava po m2 tlocrtne površine, pri čemu je jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun njezine površine po m2 izražena u kunama jednaka jediničnoj vrijednosti komunalnog doprinosa za obračun obujma po m3 građevine u toj zoni.
Članak 8. Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun po m3 građevine koja se gradi određuje se različito i to po zonama: I zona - Majur ( ulica Gordana Lederera,sv.Mihovila i Božjakovina) Stubalj , Graboštani, osim odvojaka za Veliko i Malo Krčevo i Mračaj te Gornji Hrastovac - 0,40 % II zona - Majur (ulica Mlinska, Žrtava Domovinskog rata, D. trstenjaka i Kolodvorska, u Graboštanima - odvojci za V. i M.Krčevo i Mračaj 0,30 % III zona - Veliko, Malo Krčevo i Svinnica - Srednja i Gornja 0,20 % Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun po m3 građevine koja se gradi određuje se za pojedine zone u Općini. Ta je vrijednost najviša za prvu zonu i ne može biti veća od 10 % prosječnih troškova gradnje m3 etalonske građevine u Republici Hrvatskoj.
Članak 9. Obveznik plaćanja komunalnog doprinosa kao investitor stambene izgradnje za zadovoljenje isključivo svojih potreba stanovanja, plaća utvrđenu visinu komunalnog doprinosa, zavisno zoni u kojoj se objekt gradi. Obveznik plaćanja komunalnog doprinosa kao investitor izgradnje garaža, gospodarskih građevina koje služe u gospodarske svrhe plaća 25 % visine komunalnog doprinosa. Obveznik plaćanja komunalnog doprinosa kao investitor izgradnje kuće za odmor do 150 m3 obujma građevine plaća 65 %, a iznad 300 m3 obujma građevine plaća 50 % utvrđene visine komunalnog doprinosa. Obveznik plaćanja komunalnog doprinosa kao investitor izgradnje poslovnih prostora u kojima se obavljaju skladišno - manipulativne djelatnosti plaća 30 % utvrđene visine komunalnog doprinosa, zavisno zoni u kojoj se poslovni objekt gradi. Obvezniku plaćanja komunalnog doprinosa za individualnu izgradnju neće se uzeti u obračun obujam ( m3 ) koja pripada krovištima ukoliko ista nije u funkciji kvalitetnog korištenja. Komunalni doprinos plaća se i prilikom prenamjene stambenog i poslovnog prostora kako je utvrđeno ovim člankom.
Članak 10. Visina komunalnog doprinosa utvrđuje se rješenjem koje se donosi na temelju ove Odluke pojedinačno za svakog obveznika. Rješenje iz stavka 1. ovog članka donosi se najkasnije do izdavanja akta na temelju kojega se može graditi.
Članak 11. Rješenje iz članka 10. ove Odluke donosi Jedinstveni upravni odjel Općine Majur, po zahtjevu stranke ili po službenoj dužnosti. Rješenje o visini komunalnog doprinosa pojedinog obveznika mora sadržavati: 1. Iznos sredstava komunalnog doprinosa koji je obveznik dužan platiti, 2. Način i rokove plaćanja, 3. Prikaz načina obračuna komunalnog doprinosa za građevinu koja se gradi, 4. Popis i rok izgradnje objekata i uređenja prometne infrastrukture. 5. Obvezu povrata sredstava ako Općina Majur ne izvrši obvezu iz točke 4. stavka 1. ovog članka. 6. obveza plaćanja komunalnog doprinosa po rješenju iz stavka 1. ovog članka, počinje teći od dana konačnosti akta, na temelju kojeg se može graditi.
Članak 12. Općina Majur može, pisanim ugovorom s obveznikom komunalnog doprinosa, dati suglasnost, da sam obveznik snosi troškove gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture te da mu se troškovi gradnje priznaju u iznos komunalnog doprinosa.
Članak l3. Izvršno Rješenje o komunalnom doprinosu izvršava upravno tijelo iz članka 11. ove Odluke u postupku i na način određen propisima o prisilnoj naplati poreza na dohodak odnosno dobit.
Članak 14. Vlasnik odnosno korisnik građevine dužan je priključiti svoju građevinu na uređaje i objekte komunalne infrastrukture. .
Članak 15. Vlasnik odnosno korisnik građevne čestice odnosno građevine može iznos komunalnog doprinosa platiti odjednom ili u jednakim obrocima u roku koji ne može biti duži od roka utvrđenog za završetak izgradnje komunalne infrastrukture za koju se plaća komunalni doprinos. Za već izgrađenu komunalnu infrastrukturu rok otplate ne može biti duži od 12 mjeseci. Kada Općina Majur ne izvrši u roku koji je određen rješenjem o određivanju komunalnog doprinosa obvezu izgradnje komunalnih objekata i uređaja, vlasniku odnosno korisniku građevne čestice izvršit će povrat uplaćenih sredstava uz obračunatu zateznu kamatu.
Članak 16. U slučaju oslobađanja od plaćanja komunalnog doprinosa, u potpunosti ili djelomično , sredstva za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture osigurat će se na način opisan u stavku 3. ove Odluke. Članak 17. Općinsko vijeće će u iznimnim slučajevima osloboditi vlasnika ili investitora od obveze plaćanja komunalnog doprinosa, ukoliko se zamolba smatra opravdanom, radu poticanja stambene izgradnje i izgradnje poslovnih objekata.
Članak 18. Visinu troškova priključivanja građevine na objekte i uređaje komunalne infrastrukture propisat će Općinsko vijeće posebnom odlukom.
Članak 19.. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u " Službenom vjesniku " Općine Majur, a primjenjivat će se od 01. siječnja 2002. godine.
Predsjednik Općinskog vijeća
Ana Šarić Odluka o komunalnom doprinosu objavljena je u Službenom vjesniku broj 37. od 06. prosinca 2004. godine. Na temelju članka 3. i 30 zakona o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN-117/93 DO 127/00) I i članka 15. Statuta Općine Majur ("Službeni vjesnik" broj: 23/97 i 7/00,19/01) Općinsko vijeće na svojoj 5. sjednici održanoj dana 31.10. 2001.godine, donijelo je
ODLUKU O OPĆINSKIM POREZIMA
I. OPĆE ODREDBE: Članak 1.
Ovom odlukom utvrđuje se vrsta poreza, stope, visina te način obračuna plaćanja općinskih poreza i, koji su vlastiti prihod Općine Majur.
II. VRSTE POREZA Članak 2. Općini Majur pripadaju slijedeći prihodi od poreza:
1. Porez na potrošnju. 2. Porez na kuće za odmor, 3. Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, 4. Porez na nekorištene poduzetničke nekretnine, 5. Porez na neizgrađeno građevinsko zemljište, 6. Porez na tvrtku ili naziv, 7. Porez na korištenje javnih površina.
1. POREZ NA POTROŠNJU Članak 3. Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića i piva plaća se po stopi od 2% .
Članak 4. Osnovica za utvrđivanje poreza iz članka 5. ove Odluke, je prodaja cijena pića, po kojoj se pića prodaju u ugostiteljskom objektu, bez poreza na dodanu vrijednost.
Članak 5. Obveznik ove vrste poreza je pravna i fizička osoba koja pruža ugostiteljske usluge na području Općine Majur, a plaća se do kraja mjeseca za prethodni mjesec.
2. POREZ NA KUĆE ZA ODMOR Članak 6. Porez na kuće za odmor plaća se u iznosu od 10,00 kn po četvornom metru korisne površine.
Ova vrsta poreza plaća se u godišnjem iznosu, a u roku od 15 dana dostave rješenja o utvrđivanju ovog poreza.
Članak 7. Obveznici poreza na kuće za odmor su pravne i fizičke osobe, koji su vlasnici tih objekata, a koji se nalaze na području Općine Majur.
Članak 8. Kućom za odmor smatra se zgrada ili dio zgrade (stana) koji se koristi sezonski ili povremeno. Kućom za odmor, u smislu ove Odluke, ne smatraju se gospodarske zgrade, koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, alata, stoke i slično.
Članak 9. Obveznici ove vrste poreza moraju do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje ovaj porez nadležnom poreznom tijelu dostaviti podatke o kućama za odmor, a koji se odnose na mjesto gdje se nalaze ti objekti, te korisnu površinu istih.
Članak 10. Porez na kuće za odmor ne plaća se: 1. na kuće za odmor, oštećene ratnim djelovanjem, prirodnim nepogodama (poplava, požar i drugo), te zbog starosti i trošnosti objekta. 2. na kuće za odmor za vrijeme dok su u njima smješteni prognanici i izbjeglice.
O oslobađanju ove vrste poreza odlučuje ,Jedinstveni Upravni odjel za svaki konkretan slučaj na temelju pisane i dokumentirane zamolbe vlasnika objekta, kojem je utvrđena obveza plaćanja ove vrste poreza.
3. POREZ NA NEOBRAĐENO OBRADIVO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE
Članak 11. Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište plaća se po jednom hektaru neobrađenog obradivog poljoprivrednog zemljišta i to: 1. na oranice od I. do III. klase u iznosu od 500 kuna 2. na oranice od IV. do VII. klase u iznosu od 300 kuna 3. povrtnjak u iznosu od 600 kuna 4. na voćnjak I. i II. klase u iznosu od 1000 kuna 5. na voćnjak III. i V. klase u iznosu od 800 kuna 6. na vinograd I. i II. klase u iznosu od 1000 kuna 7. na vinograd III. i IV. klase u iznosu od 800 kuna 8. na livadu od I. do III. klase u iznosu od 250 kuna 9. na livadu od IV. do VI klase u iznosu od 150 kuna
Članak 12. Obveznici ove vrste poreza su vlasnici ili zakupci ako zemljište ne obrađuju godinu dana. Pod neobrađenim poljoprivrednim zemljištem smatra se zemljište koje se po svojoj veličini, klasi i kulturi može obrađivati i privesti poljoprivrednoj proizvodnji, ali ga vlasnici ili zakupci ne obrađuju.
Članak 13. Osnovica za utvrđivanje poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište je površina tog zemljišta izražena u hektarima, a plaća se u godišnjem iznosu.
Članak 14. Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište ne plaćaju 1. Vlasnici zemljišta stariji od 65.godina muškarci i 60.godina žene 2. Invalidi Domovinskog rata sa invaliditetom 50% i više 3. Vlasnici zemljišta koji zbog bolesti nisu u stanju obrađivati neobrađeno poljoprivredno zemljište, što dokazuju liječničkim nalazom.
Članak 15. Obveznici ove vrste poreza moraju do 31. ožujka godine za koji se utvrđuje porez, dostaviti nadležnom poreznom tijelu podatke o mjestu, veličini, klasi i kulturi zemljišta koje se ne obrađuje.
Članak 16. Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju tog poreza.
Članak 17. O oslobađanju plaćanja ove vrste poreza odlučuje Jedinstveni upravni odjel za svaki konkretan slučaj na temelju pisane i dokumentirane zamolbe vlasnika ili zakupca oporezivog zemljišta.
4. POREZ NA NEKORIŠTENE PODUZETNIČKE NEKRETNINE
Članak 18. Porez na nekorištene poduzetničke plaća se u iznosu od 5,00 kuna po četvornom metru korisne površine poduzetničke nekretnine.
Članak 19. Pod nekorištenim poduzetničkim nekretninama, u smislu ove Odluke, smatraju se nekretnine namijenjene obavljanju poduzetničke djelatnosti- proizvodni i drugi poslovni prostori- u kojima se ne obavlja djelatnost godinu dana.
Članak 20. Obveznik ove vrste poreza je fizička ili pravna osoba, vlasnik nekretnine.
Članak 21. Porez na nekorištenu poduzetničku nekretninu ne plaća se: 1. na nekretnine koje su povjerene na privremeno upravljanje ili su vlasništvo Općine Majur. 2. na nekretnine, koje imaju svojstvo kulturnog dobra prema posebnom propisu.
Članak 22. Obveznici ove vrste poreza moraju do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez, dostaviti nadležnom poreznom tijelu podatke o nekorištenim poduzetničkim nekretninama. Porez na ove nekretnine plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju tog poreza.
Članak 23. O oslobođivanju ove vrste poreza odlučuje Jedinstveni upravni odjel za svaki poseban slučaj, na temelju pisane i dokumentirane zamolbe vlasnika zemljišta.
5. POREZ NA NEIZGRAĐENO GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE
Članak 24. Porez na neizgrađeno građevinsko zemljište plaća se u iznosu od 1,00 kuna po metru četvornom neizgrađenog građevinskog zemljišta. Ovu vrstu poreza plaćaju pravne i fizičke osobe koji su vlasnici neizgrađenog građevinskog zemljišta.
Članak 25. Pod neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra se zemljište, koje se nalazi unutar granica građevinskog područja naselja, na kojem se u skladu sa prostornim planom mogu graditi građevine za stambene, poslovne i druge namjene, a na kojem nije izgrađena nikakva građevina, ili se nalazi privremena građevina, ili se nalaze ostatci nekadašnje građevine.
Članak 26. Obveznici ove vrste poreza moraju do 31 ožujka godine za koju se utvrđuje porez, dostaviti nadležnom poreznom tijelu podatke o mjestu i veličini neizgrađenog građevinskog zemljišta. Porez na neizgrađeno građevinsko zemljište plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju tog poreza.
Članak 27. O oslobođenju ove vrste poreza odlučuje Jedinstveni upravni odjel , za svaki poseban slučaj, a na temelju pisane i dokumentirane zamolbe vlasnika zemljišta.
6. POREZ NA TVRTKU ILI NAZIV
Članak 28. Porez na tvrtku ili naziv plaćaju u godišnjem iznosu pravne i fizičke osobe, koje su obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak i registrirane su za obavljanje djelatnosti. 1. Pravne osobe s područja poljoprivrede, lova, šumarstva, ribarstva rudarstva, prerađivačke industrije, građevinarstva, prijevoza i veza 300,00 2. Pravne osobe koje obavljaju promet roba i usluga s područja trgovine 400,00 3. Pravne osobe iz područja ugostiteljstva i turizma 400,00 4. Pravne osobe s područja financijskog posredovanja s nekretninama 400,00 5. Fizičke osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti: -samostalni ugostitelji, trgovačke radnje 350,00 -proizvodne i uslužne djelatnosti 200,00 -drugi 150,00 8.Skladišta svih pravnih osoba 400,00 9. Druge pravne osobe 250,00
Članak 29. Ako je na istom objektu više naziva tvrtki iste pravne ili fizičke osobe, plaća se samo jedan spomenuti iznos poreza. Ako postoji više vlasnika obrtničke radnje ili poduzeća, plaća se samo jedan spomenuti iznos poreza. Poslovne jedinice i predstavništva u sastavu pravne ili fizičke osobe plaćaju 50% propisanog poreza na tvrtku, odnosno na naziv. Ukoliko je tvrtka ili naziv izrađen svjetlećim slovima i oznakama, iznos iz ovog članka umanjuje se za 20%. Tvrtkom ili nazivom u smislu odredbe članka 30. ove Odluke smatra se ime pravne i fizičke osobe pod kojom poduzeće ili radnja posluje, osim naziva što ih građevinska poduzeća ističu na gradilištima, te naziv poslovnih jedinica, koje ne posluju sa trećim osobama.
Članak 30. Porez na tvrtku ili naziv plaća se u roku od 15 dana dostave rješenja, kojim je porez na tvrtku ili naziv utvrđen. Ako se tvrtka upiše u registar tijekom godine, plaća se srazmjerni dio poreza na tvrtku, odnosno naziv iz članka 30. ove Odluke.
Članak 31. Obveznik poreza na tvrtku ili naziv, dužan je tvrtku ili naziv, promjenu imena tvrtke ili naziva i svaku drugu promjenu što utječe na visinu poreza, prijaviti nadležnom poreznom tijelu u roku od 15 dana od upisa u registar, odnosno od nastale promjene.
7. POREZ NA KORIŠTENJE JAVNIH POVRŠINA
Članak 32. Porez na korištenje javnih površina plaćaju pravne i fizičke osobe, koje koriste javne površine za obavljanje djelatnosti.
Članak 33. Porez na korištenje javnih površina obračunava se i plaća se dnevno po stopi od 15% na iznos ugovorene naknade po četvornom metru korištene javne površine. Visina naknade za korištenje javne površine regulirat će se posebnom odlukom
III KAZNENE ODREDBE
Članak 34. Za prekoračenje rokova, odnosno za neispunjavanje obveza propisanih ovom Odlukom u prekršajnom postupku pokrenutom protiv pravnih i fizičkih osoba, primjenjivat će se kazne propisane Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN: 117/93, 69/97, 33/00, 127/00 i 59/01.)
IV PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 35. Općina Majur temeljem točke 2. suglasnosti ministra financija (NN-79/01) u cijelosti se prenosi poslove utvrđivanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe radi naplate svih poreza propisanih ovom odlukom na Ministarstvo financija, Poreznu upravu- područni i ured Sisak Ispostava Hrv. Kostajnica. Poreznoj upravi za obavljene poslove iz stavka 1. ovoga članka, pripada naknada u iznosu od 5% od ukupno naplaćenih prihoda. Ovlašćuje se "Privredna banka" d.d. Zagreb, kod koje Općina Majur ima otvoren žiro račun, da naknadu Poreznoj upravi određenu stavkom 2. ovog članka obračuna i uplati u Državni proračun i to do zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec.*
Članak 36. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom vjesniku" Općine Majur, a primjenjivat će se od 1.siječnja 2002.godine, kada prestaje važiti Odluka o općinskim porezima ("Službeni vjesnik" broj: 30/97). Odredbe glave 5. porez na neizgrađeno građevinsko zemljište neće se primjenjivati dok se ne donese odgovarajući dokument prostornog uređenja Općine Majur, kojim će se odrediti granice tog zemljišta.
Predsjednik Općinskog vijeća:
Ana Šarić
*Odluka o dopuni Odluke o općinskim porezima objavljena u Službenom vjesniku broj 21, od 23. kolovoza 2003. godine.
Odluka o općinskim porezima objavljena je u Službenom vjesniku broj 24, od 15. studenog 2001. godine.
Na temelju članka 4. zakona o zaštiti od požara / NN broj:58/93/ i članka 3.Zakona o komunalnom gospodarstvu (“Narodne Novine” broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01) i čanka 17. Statuta Općine Majur (“Službeni vjesnik Općine Majur”, broj 2/02 i 4/02), Općinsko vijeće Općine Majur na 17. sjednici održanoj 07. studenog 2002. godine donijelo je
ODLUKUo organizaciji i radu dimnjačarske službe
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Odlukom uređuje se organizacija i rad dimnjačarske službe, rokovi čišćenja dimnjaka, obavljanja nadzora nad radom dimnjačarske službe na području Općine Majur, te drugi odnosi s tim u vezi.
Članak 2.
Dimnjačarski poslovi su komunalna djelatnost i obavljaju se kao javna služba.
Članak 3.
Pod dimnjačarskim poslovima podrazumijeva se : kontrola i čišćenje dimovodnih cijevi, te poduzimanju mjera za sprječavanje opasnosti od požara, eksplozija, trovanja dimnim plinovima, te zagađivanje zraka, poduzimanju mjera za zaštitu zdravlja i života ljudi i zaštitu okoliša, kako ne bi nastupile štetne posljedice zbog neispravnosti dimovodnih objekata i uređaja za loženje.
Članak 4.
Pod dimovodnim objektima u smisli ove Odluke, smatraju se dimovodni kanali, spojni kruti elementi ložišta (uključujući i dimovodne zaklope), sabirnice čađe i drugih dijelova dimnjaka i ložišta za sve vrste goriva.
II. ORGANIZACIJA DIMNJAČARSKE SLUŽBE
Članak 5.
Dimnjačarsku službu na području Općine Majur obavlja pravna ili fizička osoba (u daljnjem tekstu: ovlašteni dimnjačar) kojoj je to povjereno odlukom o koncesiji i koji je registriran za obavljanje te djelatnosti.
Članak 6.
Dimnjačarsku službu obavlja ovlašteni dimnjačar na dimnjačarskom području. Cijelo područje Općine Majur čini jedno dimnjačarsko područje.
Članak 7.
Odluku o koncesiji iz članka 6. ove Odluke donosi Općinsko vijeće, na temelju provedenog javnog natječaja, koje raspisuje, utvrđuje uvjete i sprovodi Općinsko vijeće Općine Majur. Na temelju odluke o koncesiji Općinsko vijeće s najpovoljnijim ponuđačem sklapa ugovor o koncesiji.
Članak 8.
Ugovorom o koncesiji potanje se utvrđuju svi elementi koji se odnose na obavljanje dimnjačarske službe, a u skladu s ovom odlukom.
III. OBAVLJANJE DIMNJAČARSKE SLUŽBE
Članak 9.
Ovlašteni dimnjačar dužan je obavljati dimnjačarsku službu prema propisima i pravilima struke. Ovlašteni dimnjačar ne može prenijeti pravo obavljanja dimnjačarske službe na drugu osobu.
Članak 10.
Obavljanje dimnjačarske službe povjerava se ovlaštenom dimnjačaru na vrijeme od dvije godine.
Članak 11.
Obavljanje dimnjačarske službe može prestati prije isteka vremena na koje je zaključen ugovor o koncesiji, ako ovlašten dimnjačar: ne obavlja dimnjačarsku službu u rokovima i na način propisan ovom odlukom, za izvršenu uslugu naplati veću naknadu od propisane, ne izdaje uredne račune za izvršene usluge, ako je pravomoćnom odlukom kažnjen za prekršaj, odnosno kazneno djelo u vezi s obavljanjem dimnjačarske službe, u ostalim opravdanim slučajevima kad se utvrde veće nepravilnosti u radu ovlaštenog dimnjačara. Odluku o otkazu ugovora o koncesiji iz razloga navedenih u prethodnom stavku donosi Općinsko vijeće.
Članak 12.
Korisnici usluga dužni su omogućiti redovitu kontrolu i čišćenje ložišta i dimovodnih objekata. Korisnici usluga dužni su na zahtjev ovlaštenog dimnjačara obavijestiti istoga o broju i vrsti ložišta i dimovodnih objekata, te omogućiti pristup do svakog ložišta i dimovodnog objekta koji se koristi. Korisnici usluga ne smiju onemogućiti pristup dimnjačaru do mjesta čišćenja dimovodnih objekata, niti g a smiju ometati u obavljanju posla. Pristup do vratašaca dimovodnog objekta mora uvijek biti slobodan za redovno čišćenje i kontrolu. Ovlašteni dimnjačar dužan je prilikom čišćenja i kontrole voditi brigu o čistoći prostorije korisnika usluge. Članak l3.
Obveznim korisnikom dimnjačarskih usluga smatraju se svi vlasnici i posjednici zgrada ili dijelova zgrada, u kojoj prostoriji su dimovodni objekti.
Članak 14. Obvezno se kontroliraju i čiste: a) u stambenim zgradama i stanovima: - dimnjaci i spojni dimovodni kanali, - uređaji za centralno i etažno grijanje na sve vrste goriva, b) u poslovnim prostorijama: - dimnjaci i spojni dimovodni kanali i priključna ložišta na sve vrste griva,
c) u industrijskim objektima: - dimnjaci i dimnjače, - kotlovska postrojenja, - priključni dimovodni kanali sa priključnim ložištima na sve vrste goriva. Obvezno čišćenje obuhvaća i spaljivanje dimnjaka. Spaljivanjem rukovodi kvalificirani dimnjačar koji je dužan poduzeti sve mjere opreznosti i o tome obavijestiti korisnika dimovodnih objekata. Čađu koja izgori dimnjačar je dužan ukloniti. Korisnici usluga dužni su na zahtjev ovlaštenog dimnjačara obavijestiti istog o broju i vrsti ložišta i dimovodnih objekata , te o sezoni loženja i omogućiti slobodan pristup svim dimovodnim objektima koji se koriste.
Članak l5. Ne moraju se čistiti: 1. dimnjaci koji se stalno ne koriste i na koje nisu priključena ložišta, te čiji su otvori za priključenje propisno zazidani, 2. dimnjaci u zgradama koji se zagrijavaju električnom energijom ili su priključeni na daljinsko toplovodno grijanje parom, 3. peći od gline (kalijeve peći) , električne peći i štednjaci, 4. dimovodni objekti u zgradama čiji korisnici kod davaoca dimnjačarskih usluga odjave njihovo korištenje.
Članak 16.
Vlasnici odnosno korisnici dimovodnih objekata iz ove Odluke dužni su dozvoliti i omogućiti pregled i čišćenje dimovodnih objekata radnim danom između 07 i 17 sati. Ovlašteni davalac dimnjačarskih usluga dužan je neposredno prije pregleda i čišćenja obavijestiti vlasnika odnosno korisnika dimovodnih objekata o pristupu njegovom čišćenju. Čišćenje van radnog vremena obavlja se po prethodnom sporazumu.
Članak 17.
U slučaju potrebe davalac dimnjačarskih usluga dužan je izvan određenih rokova odazvati se pozivu vlasnika odnosno korisnika dimovodnih objekata da pregleda dimovodni objekt i obavi odgovarajuće radnje, radi otklanjanja opasnost od požara ili smetnje za ispravno korištenje dimovodnih objekata.
Članak l8.
Ako ovlašteni dimnjačar utvrdi da na dimovodnom objektu postoje nedostaci, pismeno će o tome obavijestiti korisnika usluga, te odrediti rok za otklanjanje nedostataka , a koji ne može biti duži od dva mjeseca i o tome izvijestiti Jedinstveni upravni odjel i nadležnu inspekciju za zaštitu od požara. Ako se radi o nedostacima na dimovodnim objektima gdje je priključeno plinsko ložište, dužan je o uočenim nedostacima obavijestiti i distributera plina.
IV. ROKOV I KONTROLE I ČIŠĆENJE DIMOVODNIH OBJEKATA
Članak l9.
Dimovodni objekti moraju se kontrolirati i čistiti u slijedećim rokovima: 1. Svakih šest mjeseci: dimnjaci i dimovodni kanali na koje su priključeni štednjaci i ložišta, koja su u stalnoj uporabi na kruta i tekuća goriva, tvornički dimnjaci i dimovodni kanali, dimnjaci i dimovodni kanali koji služe za priključak štednjaka ložišta na plinovita goriva, dimnjaci i dimovodni kanali centralnog grijanja, sabirališta čađe u dimnjacima dimovodnim kanalima. 2. Svaka tri mjeseca: dimnjaci i dimovodni kanali na koje su priključeni štednjaci, kotlovi za kuhanje jela u ugostiteljskim objektima, odgoja ,obrazovanja i drugim sličnim ustanovama, te pravnim osobama , koje pripremaju hranu za potrebe svojih djelatnika u svojim poslovnim prostorima.
Članak 20. Obavezno se jedanput u dvije godine kontroliraju a ne čiste: dimnjaci koji se stalno ne koriste i na koje nisu priključena ložišta, dimnjaci u zgradama koji se zagrijavaju električnom energijom, prirodno ventilacijski kanali, smješteni u pomoćnim prostorijama s ugrađenim plinskim trošilom.
Članak 21. Plinska instalacija i dimovodni uređaji koji se priključuju u dimnjak ne smiju se puštati u pogon nego što ovlašteni dimnjačar izvrši pregled i kontrolu ispravnosti dimnjaka i o tome izda dimnjačarski nalaz.
Članak 22.
Ovlašteni je dimnjačar dužan izraditi godišnji plan čišćenja i kontrole dimovodnih objekata, te ga dostaviti Općinskom vijeću do kraja siječnja za tekuću godinu.
Članak 23.
Ovlašteni dimnjačar dužan je voditi knjigu o čišćenju i kontroli dimovodnih objekata. Knjiga iz stavka 1. ovog članka vodi se za svaku godinu posebno i za svako mjesto na dimnjačarskom području, a sadrži: 1. oznaku zgrade, ulicu i kućni broj, 2. ime i prezime – korisnik zgrade, 3. oznaku dimovodnih objekata koji se čiste, 4. datum i nalaz, 5. potpis dimnjačara, 6. potpis osobe iz točke 2. ovog stavka kao potvrdu obavljenih dimnjačarski usluga.
Članak 24.
Ovlašteni dimnjačar dužan je jedanput godišnje do dočetka ogrjevne sezone podnijeti izvješće Općinskom vijeću o izvršenju godišnjeg plana čišćenja i kontrole dimovodnih objekata.
V. NAKNADA ZA OBAVLJANJE DIMNJČARSKIH POSLOVA
Članak 25.
Ovlašteni dimnjačar ima pravo na naknadu za obavljanje dimnjačarske usluge. Naknadu za obavljene dimnjačarske poslove naplaćuje dimnjačar nakon obavljene usluge odnosno izvršenja radova na temelju pismeno ispostavljenog računa.
Članak 26.
Naknada iz prethodnog članka naplaćuje se na temelju cjenika dimnjačarskih usluga kojega izrađuje ovlašteni dimnjačar i na kojega daje suglasnost Općinsko vijeće.
Članak 27.
Naknadu za obavljanje dimnjačarskih poslova plaća vlasnik odnosno korisnik dimovodnih objekata. U koliko korisnik usluga ne stanuje u stanu nego u zgradi ili je privremeno odsutan, dužan je odrediti osobu koja će omogućiti kontrolu ili čišćenje dimovodnih objekata i ujedno platiti naknadu za izvršenu uslugu, da sve pod uvjetom da je korisnik usluga bio o tome obaviješten. Cjenik dimnjačarskih usluga sastavni je dio ugovora s ovlaštenim dimnjačarom o dobivanju koncesije.
VI. NAZOR NAD OBAVLJANJEM DIMNJAČARSKIH POSLOVA
Članak 28.
Nadzor nad obavljanjem dimnjačarskih poslova i provođenju ove odluke obavlja komunalno redarstvo, Jedinstveni upravni odjel Općine majur i nadležna inspekcija.
Članak 29.
Komunalno redarstvo, odnosno Jedinstveno upravni odjel vodi evidenciju o radu ovlaštenog dimnjačara. Komunalni redar odnosno Jedinstveno upravni odjel ovlašteni su: 1. narediti obavljanje dimnjačarskih poslova, ako utvrde da se ne obavljaju pravilno i potpuno, 2. predložiti Općinskom vijeću otkaz ugovora o koncesiji, ako utvrdi da ovlašteni dimnjačar ne obavlja dimnjačarsku službu u rokovima i na način propisan ovom odlukom, 3. kontrolirati vođenje kontrolne knjige dimovodnih objekata, 4. na licu mjesta izricati i naplaćivati globe, te pokretati prekršajni postupak. 5. poduzimati i druge propisane mjere za provođenje odluke od strane davaoca dimnjačarske usluge i korisnika.
VII. KAZNENE ODREDBE
Članak 30.
Globom u iznosu od 500,00 do 1.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba, a globom u iznosu do 200,00 kuna kaznit će se fizička osoba ako:* ne omogući redovitu kontrolu i čišćenje ložišta i dimovodnih objekata (članak 12. i 16.) Globom u iznosu od 200,00 kuna kaznit će se za prekršaj ovlašteni dimnjačar ako:* prenese pravo obavljanja dimnjačarskih službe na drugu osobu (članak 9.), ne izradi godišnji plan čišćenja i kontrole dimovodnih objekata (članak 22.) ili ne izradi godišnje izvješće o izvršenju godišnjeg plana čišćenja i kontrole dimovodnih objekata (članak 24.) ne vodi kontrolnu knjigu o čišćenju i kontroli dimovodnih objekata (članak 23.) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kn kaznit će se za prekršaj iz prethodnog stavka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 31.
Za prekršaj iz članka 30. stavak 1. alineja 1. komunalni redar može fizičkoj ili pravnoj osobi naplatiti globu na licu mjesta u iznosu od 50,00 kn.
VIII. ZAKLJUČNE ODREDBE
Članak 32.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u «Službenom vjesniku Općine Majur»
Predsjednik Općinskog vijeća Ana Šarić
* Odluka o izmjenama Odluke o organizaciji i radu dimnjačarske službe objavljena je u Službenom vjesniku broj 2, od 06. veljače 2006. godine.
Odluka o organizaciji i radu dimnjačarske službe objavljena je u Službenom vjesniku broj 20, od 07. studenog 2002. godine.
Na temelju članka 10. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (NN-90/92, 94/93, 117/93 i 5/97 - Odluka USRH) a svezi s člankom 15. Statuta Općine Majur ("Službeni vjesnik" broj:23/97) Općinsko vijeće Općine Majur na svojoj 17. sjednici održanoj 28.06. 1999. godine donijelo je
O D L U K U o javnim priznanjima Općine Majur
A. UVODNE ODREDBE Članak 1. Ovom se Odlukom ustanovljuju javna priznanja Općine Majur, određuju vrste javnih priznanja, te propisuju uvjeti i način njihove dodjele, kao i druga pitanja vezana uz javna priznanja Općine Majur.
Članak 2. Javna se priznanja mogu dodjeljivati građanima Općine Majur i Republike Hrvatske, njihovima udrugama, drugim lokalnim zajednicama, ustanovama, poduzećima, te vjerskim zajednicama i drugim pravnim osobama za istaknute uspjehe u radu i djelovanju kojima osobito pridonose razvoju i boljitku Općine Majur ili pojedinih njegovih djelatnosti. Javna priznanja mogu se dodjeljivati i državljanima drugih zemalja, prijateljskim gradovima, međunarodnim organizacijama i organizacijama drugih država ili njihovim tijelima, ustanovama te udrugama. Odredbe ove Odluke se odnose posebno i na one građane-volontere, koji samoinicijativno nesebičnim radom u slobodno vrijeme, bez naknade, pomažu u obavljanju svakodnevnih poslova i potreba onim građanima u svom mjestu ili šire kojima je zbog bolesti, starosti ili drugih razloga takva pomoć neophodno potrebna.*
B. POSEBNE ODREDBE I. Vrste javnih priznanja Općine Majur
Članak 3. Javna priznanja Općine Majur su: 1. Povelja Počasni građanin Općine Majur 2. Nagrada Općine Majur za životno djelo 3. Grb Općine Majur s poveljom 4. Svečana Uspomenica Općine Majur 5. Zahvalnica 6. Zahvalnica volonteru*
1. Povelja Počasni građanin Općine Majur Članak 4. Počasni građanin Općine Majur može se proglasiti osoba posebno zaslužna za promicanje vrijednosti demokratskog društva, položaja i ugleda Općine Majur i Republike Hrvatske, njegovih odnosa s drugim gradovima u zemlji i inozemstvu te za razvoj Općine Majur i Republike Hrvatske ili pojedinih njihovih djelatnosti. Počasnim građaninom Općine Majur može se proglasiti i državnik ili dužnosnik druge države, član međunarodne organizacije, odnosno organizacije druge države ili njihovih tijela, udruga i druge osobe posebno zaslužne za Općinu Majur i Republiku Hrvatsku u promicanju njegovog suvereniteta, samostalnosti i ugleda na opće prihvaćenim načelima suvremenog svijeta. Ovo priznanje se ne može dodjeliti fizičkoj osobi, koja ima prebivalište na području Općine Majur.
2. Nagrada Općine Majur za životno djelo Članak 5. Nagrada Općine Majur za životno djelo dodjeljuje se fizičkim osobama za osobite uspjehe u razvoju društvenih odnosa i unapređenju gospodarstva, znanosti, obrazovanja, kulture, tjelesne kulture, zdravstva, socijalne skrbi i drugih djelatnosti, poglavito značajnih za Općinu Majur, kada se ocjeni da su te osobe sve svoje objektivne mogućnosti utkale u odnosno djelo i u tome postigle svoj neponovljivi rezultat u određenoj oblasti. Uz ovo priznanje nagrađenom pripada i novčani dio nagrade. Novčani iznos iz prethodnog stavka određuje Općinsko vijeće na prijedlog načelnika.*
3. Grb Općine Majur s poveljom Članak 6. Grb Općine Majur dodjeljuje se građanima Općine Majur i drugim građanim Republike Hrvatske, udrugama, poduzećima i drugim pravnim osobama Općine Majur i Republike Hrvatske za postignute osobite uspjehe na područjima opisanim u članku 5. ove Odluke koji su od posebne koristi za Općinu Majur i/ili za Republiku Hrvatsku. Priznanje iz ovog članka može se dodijeliti i stranim državljanima, prijateljskim gradovima u zemlji i inozemstvu, međunarodnim organizacijama i organizacijama drugih država ili njihovim tijelima i ustanovama u znak priznanja za uspješnu i korisnu suradnju na razvoj Općine Majur i/ili Republike Hrvatske.
4. Svečana uspomenica Općine Majur Članak 7. Svečana uspomenica Općine Majur dodjeljuje se izabranom i prisegnutom vijećniku Općinskog vijeća, predsjedniku i dopredsjedniku Općinskog vijeća, načelniku, donačelniku, i članovima Općinskog poglavarstva po završenom mandatu, na zadnjoj svečanoj sjednici Općinskog vijeća.
5. Zahvalnica Članak 8. Zahvalnica se dodjeljuje fizičkim i pravnim osobama koje na bilo koji način pomažu građanima i svekolikom razvoju Općine Majur.
6. Zahvalnica volonteru
Članak 8a.
Zahvalnica Volonteru dodjeljuje se građanima-volonterima, koji samoinicijativno nesebičnim radom u slobodno vrijeme bez naknade, pomažu u obavljanju svakodnevnih poslova i potreba onim osobama u svom mjestu ili šire, kojima je zbog bolesti, starosti ili drugih razloga takva pomoć neophodno potrebna. Uz ovo priznanje pripada i odgovarajuća nagrada, o čemu će odlučiti Općinsko vijeće.*
C. NAČIN I POSTUPAK DODJELE JAVNIH PRIZNANJA Članak 9. Javna priznanja Općine Majur dodjeljuju se povodom Općinskog blagdana - dana utemeljenja Općine 20. svibnja, a uručuje ih općinski načelnik na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Majur, koja se održava u čast Općine Majur. Iznimno, ako za to postoje opravdani razlozi, može se odstupiti od pravila iz stavka 1. ovog članka, te priznanje dodijeliti i uručiti drugom prigodom. Odredbe ovog članka ne odnose se na dodjelu priznanja opisanog u točki 5. stavak 1. članka 3. ove Odluke.
Članak 10. Poticaj za dodjelu javnih priznanja Općine Majur opisanih u člancima 4., 5., 6., 7. i 8. ove odluke razmatra Odobr za priznanja Općine Majur.
Članak 11. Odbor za javna priznanja Općine Majur imenuje Općinsko vijeće Općine Majur ( u daljem tekstu: Odbor ).
Odbor ima sedam članova. Predsjednik Odbora po
položaju je načelnik Općine Majur. Tri člana Odbora imenuje se iz redova vijećnika, a ostale članove iz reda ostalih građana Općine Majur, na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja. Mandat predsjednika i članova Odbora je četiri godine.
Članak 12. Postupak za dodjelu javnih priznanja iz članka 3. ove Odluke pokreće Odobor iz članka 10. ove Odluke upućivanjem javnog* poziva fizičkim i pravnim osobama na području Općine Majur.
Postupak se pokreće tijekom siječnja, a rok
za dostavu poticaja s obrazloženjem, ističe 30 dana od dana
Članak 13. Poticaj za dodjelu priznanja iz članka 3. ove Odluke, uz odgovarajuće obrazloženje, mogu dati privredni subjekt, ustanove, političke stranke, udruge, Vijeća mjesnih odbora* te građani najkasnije do roka kojeg odredi Odbor. Rok iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na dodjelu priznanja iz članka 3. stavak 1. točka 5 i točka 6.*
Članak 14. Poticanje za dodjelu priznanja učinjene od strane subjekata iz članka 13. stavak 1. ove odluke, razmatra Odbor. Ako ocjeni da su ispunjeni uvjeti za dodjelu odgovarajućeg priznanja, utvrđuje prijedlog za dodjelu tog priznanja i upućuje ga Općinskom vijeću Općine Majur. Odbor može samostalno, odnosno bez posebnog poticanja drugih subjekata utvrditi prijedlog za dodjelu odgovarajućeg priznanja i uputiti ga Općinskom vijeću Općine Majur. Odbor prispjele poticaje za dodjelu priznanja razmatra i utvrđuje prijedlog za dodjelu priznanja na sjednici Odbora, koju saziva predsjednik Odbora. Odluka o prijedlogu za dodjelu priznanja je punovažna ako je za istu glasovala većina nazočnih članova odbora.
Članak 15. O prijedlozima za dodjelu priznanja Općine Majur iz članka 3. ove odluke odlučuje Općinsko vijeće Općine Majur, glasujući o svakom prijedlogu posebno, bez prethodne rasprave.
Članak 16. Isto priznanje može se istoj osobi dodjeliti samo jedanput. Dobitnik jednog priznanja, ne može u istoj godini dobiti i neko drugo priznanje Općine Majur.
Članak 17. Priznanja Općine Majur dodjeljuju se za života, a iznimno se mogu dodijeliti i posmrtno. O dodjeljenim javnim priznanjima Općine Majur vodi se evidencija u Jedinstvenom upravnom odjelu. Javna priznanja potpisuje Općinski načelnik.
D. OBLIK I SADRŽAJ PRIZNANJA Članak 18. Oblik i opći sadržaj priznanja iz članka 3. ove odluke odredit će pravilnikom Općinsko vijeće na prijedlog Općinskog poglavarstva.
E. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 19. Oblik i opći sadržaj općinskih priznanja utvrdit će posebno povjerenstvo, koje će prijedlog uputiti Općinskom vijeću Općine Majur, na usvajanje, u roku kojeg će odrediti osnivač Povjerenstva. Povjerenstvo za utvrđivanje oblika i općeg sadržaja općinskih priznanja imenuje Općinsko vijeće Općine Majur. Povjerenstvo iz stavka 2. ovog članka ima 3 člana, kojeg je predsjednik Općinski načelnik, po položaju.*
Članak 20. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom vjesniku" Općine Majur.
Predsjednik Općinskog vijeća:
Nikola Marić
* Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o javnim priznanjima Općine Majur objavljena je u Službenom vjesniku broj 4, od 23. ožujka 2005. godine.
Odluka o javnim priznanjima Općine Majur objavljena je u Službenom vjesniku broj 9, od 10. srpnja 1999. godine. Na temelju članka 6. i 7. Zakona o socijalnog skrbi (Narodne novine broj 73/97, 27/01, 59/01 i 62/01) te članka 17. i 82. Statuta Općine Majur (Službeni vjesnik broj 2/02 i 4/02), Općinsko vijeće Općine Majur na 18. sjednici održanoj 13. prosinca 2002. godine donijelo je
O D L U K U o novčanoj pomoći posebnoj kategoriji stanovništva Općine Majur
Članak 1. Ovom Odlukom određuje se visina novčane pomoći i postupak ostvarivanja prava na tu pomoć za posebnu kategoriju stanovništva Općine Majur. Posebnu kategoriju stanovništva u smislu ove Odluke čine novorođena djeca i djeca predškolskog i školskog uzrasta ometene u psihofizičkom razvoju. Svrha ove mjere je poticanje rađanja djece, s jedne strane, te sudjelovanje Općine Majur u troškovima opremanja novorođene djece odnosno troškovima života djece ometene u psihofizičkom razvoju s druge strane.
Članak 2. Novčani iznos iz prethodnog članka ove Odluke ima karakter jednokratne novčane pomoći.
Članak 3. Roditelji djeteta iz članka 1. ove Odluke koji imaju prebivalište na području Općine Majur, imaju pravo na novčanu pomoć u iznosu od 1.000,00 kuna po djetetu. Novorođeno dijete u smislu ove Odluke smatra se dijete rođeno u braku, vanbračnoj zajednici i usvojeno dijete, bez obzira na vjeru, spol, boju kože i nacionalnu pripadnost djeteta.
Članak 4. Pravo iz članka 3. stavka 1. ove Odluke ostvaruju roditelji podnošenjem pisane zamolbe Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Majur. Uz pisanu zamolbu prilaže se: 1. Preslik osobnih iskaznica roditelja, 2. Rodni list novorođenog djeteta i 3. Rješenje o kategorizaciji djeteta školskog uzrasta ili liječnički nalaz za djecu predškolskog uzrasta, koja su ometena u psihofizičkom razvoju.
Članak 5. Na temelju zamolbe i dokumenata iz članka 4. ove Odluke Jedinstveni upravni odjel Općine Majur donijet će rješenje o ostvarivanju prava iz članka 3. ove Odluke, temeljem kojega će računovodstvo Općine Majur isplatiti novčanu pomoć.
Članak 6. Ova odluka stupa na snagu danom objave u "Službenom vjesniku" Općine Majur.
Predsjednik Ana Šarić v.r. Na temelju članka 23.stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN-26/03 -pročišćeni tekst), te članka 17. Statuta Općine Majur ("Službeni vjesnik" Općine Majur, broj: 2/02, 4/02 i 9/03) Općinsko vijeće Općine Majur, na 31.sjednici održanoj dana 17.02.2004. godine, donijelo je O D L U K U o komunalnoj naknadi
I. UVODNE ODREDBE Članak 1. Ovom Odlukom određuje se namjena sredstava komunalne naknade, obveznici, uvjeti, i način te mjerila za obračun, plaćanje i oslobađanje od plaćanja komunalne naknade na području Općine Majur, a posebno: 1. Naselja u Općini Majur obuhvaćena obvezom plaćanja komunalne naknade, 2. Područja zona u Općini Majur, 3. Koeficijent zona (Kz) za pojedine zone, 4. Koeficijent namjene (Kn) za poslovni prostor i za građevinsko zemljište, koji služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, 5. Rokovi i postupak obračuna i zaduživanje obveznika komunalnom naknadom, 6. Nekretnine važne za Općinu Majur, Sisačko-moslavačku županiju ili Republiku Hrvatsku, koje se u potpunosti ili djelomično oslobađaju od plaćanja komunalne naknade, 7. Uvjeti i razlozi zbog kojih se obvezniku može odobriti privremeno oslobođenje od plaćanja komunalne naknade, 8. Izvori sredstava iz kojih će se namiriti iznos za slučaj potpunog ili djelomičnog oslobađanja od plaćanja komunalne naknade .
Članak 2.
Komunalna je naknada prihod proračuna Općine Majur. Sredstva komunalne naknade namijenjena su financiranju i obavljanju ovih komunalnih djelatnosti: 1. odvodnja atmosferskih voda, 2. održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, 3. održavanje javnih površina, 4. održavanje nerazvrstanih cesta, 5. održavanje groblja i 6. javna rasvjeta. Odvodnja atmosferskih voda obuhvaća troškove održavanja sustava odvodnje oborinske vode - čišćenje i popravak slivnika, odvodnih kanala i drugih uređaja za odvodnju atmosferske vode. Održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina obuhvaća troškove čišćenja - pometanja i pranja javnih površina i sakupljanja otpada s javnih površina, tj. zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina i dr. Održavanje javnih provršina obuhvaća troškove postavljanja zaštitnih stupova, bojenje, popravak i zamjenu košarice za smeće, nabavku sadnog materijala za prakove, održavanje trajnih nasada u parkovima, posipanje šljunkom staza u prakovima, redovite košnje trave, popravak asfaltnog plašta javnih površina, čišćenje i popravak vodoskoka, skulptura, javnih klupa i dr. Održavanje nerazvrstanih cesta obuhvaća troškove održavanja kolničkog zastora, prometnih oznaka i dr. Održavanje groblja obuhvaća troškove održavanja postojećih stabala, ograde i kosidba trave. Održavanje javne rasvjete obuhvaća troškove zamjene dotrajalih svjetiljki, bojanje stupova javne rasvjete, zamjene dotrajalih stupova javne rasvjete ili njihovih dijelova i sl., te troškove isporučene električne energije.
Članak 3.
Općinsko vijeće Općine Majur za svaku kalendarsku godinu u skladu s predvidivim sredstvima i izvorima financiranja, donosi Program održavanja komunalne infrastrukture za djelatnosti iz članka 2. ove Odluke.
Članak 4.
Komunalnu naknadu plaćaju vlasnici, odnosno korisnici: 1. stambenog prostora, 2. poslovnog prostora, 3. garažnog prostora, 4. građevnog zemljišta koje služi u svrhu poslovne djelatnosti, 5. neizgrađenog građevnog zemljišta.
Građevnim zemljištem, u smislu ove Odluke, smatra se zemljište koje se nalazi unutar granica građevnog područja naselja, a na kojemu se, u skladu s prostornim planom, mogu graditi građevine za stambene, poslovne, športske ili druge namjene. Neizgrađenim građevnim zemljištem smatra se zemljište na kojemu nije izgrađena nikakva građevina ili na kojemu postoji privremena građevina za čiju izgradnju nije potrebno odobrenje za gradnju. Neizgrađenim zemljištem smatra se i zemljište na kojemu se nalaze ostaci nekadašnje građevine.
Članak 5.
Obveznik plaćanja komunalne naknade iz članka 4. ove Odluke - fizička ili pravna osoba - dužna je u roku od 15 (petnaest) dana od dana nastanka obveze ili promjene osobe obveznika istu prijaviti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Majur, na čijem se području nalazi nekretnina.
II. TEMELJNE ODREDBE Članak 6.
Na području Općine Majur komunalna naknada plaća se u naseljima: - Majur, Stubalj, Graboštani, G. Hrastovac, Mračaj, Gornja Meminska, Srednja Meminska, Veliko Krčevo, Malo Krčevo i Svinica. Radi poticanja obnove i naseljavanja u naselju Kostrići, ne plaća se komunalna naknada.*
Članak 7.
Područje Općine Majur dijeli se na dvije zone i to:
I. ZONA: Majur, Stubalj, Graboštani, Gornji Hrastovac, Veliko Krčevo i Malo Krčevo
II. ZONA: Mračaj, Svinica, Srednja Meminska i Gornja Meminska.*
Članak 8. Koeficijent zona (Kz) određuje se za pojedinu zonu u slijedećim vrijednostima i to: I. Zona - 1,0 II. Zona - 0,80
Članak 9.
Koeficijent namjene (Kn) za nekretnine iz članka 4. ove Odluke određuje se u slijedećim vrijednostima na: 1. Stambeni prostor i prostor koji koriste neprofitne organizacije 1,00 2. Poslovni prostor koji služi za proizvodne djelatnosti 2,00 3. Poslovni prostor koji služi za ostale djelatnosti 4,00 4. Građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovnih djelatnosti 0,20 ( koeficijetn je najviše 10% koeficijenta za poslovni prostor) 5. Garažni prostor 1,00 6. Neizgrađeno građevno zemljište 0,05
Za poslovni prostor i građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, u slučaju kad se poslovna djelatnost ne obavlja više od šest mjeseci u kalendarskoj godini, koeficijent namjene (Kn) umanjuje se za 50%, ali ne može biti manji od koeficijenta namjene za stambeni prostor, odnosno neizgrađeno građevno zemljište.
Članak 10.
Visina komunalne naknade određuje se ovisno o: 1. lokaciji nekretnine, odnosno zoni u kojoj se nalazi nekretnina, 2. vrsti nekretnine, iz članka 8. ove Odluke.
Članak 11.
Komunalna naknada obračunava se po metru četvornom površine i to za stambeni poslovni i garažni prostor po jedinici korisne površine koja se utvrđuje na način propisan Uredbom o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine ("Narodne novine" broj 40/97.) a za građevno zemljište po jedinici stvarne površine.
Članak 12.
Iznos komunalne naknade (N) po m2 obračunske površine nekretnine utvrđuje se množenjem: 1. vrijednosti obračunske jedinice - boda (B) određene u kunama po metru četvornom (vrijednost boda), 2. koeficijenta zone (Kz), 3. koeficijenta namjene (Kn)
N = B x Kz x Kn
Članak 13.
Vrijednost boda (B) određuje odlukom Općinsko vijeće Općine Majur,do kraja studenog tekuće godine za slijedeću kalendarsku godinu, nakon donošenja odluke o komunalnoj naknadi. Vrijednost boda odgovara visini mjesečnog iznosa komunalne naknade po metru četvornom korisne površine stambenog prostora u prvoj zoni Općine Majur. Ako se vijednost boda ne utvrdi do kraja studenog tekuće godine, za obračun komunalne naknade u slijedećoj godini, vrijednost boda se ne mijenja.
Članak 14.
Komunalna naknada plaća se temeljem rješenja, koje donosi Jedinstveni upravni odjel Općine Majur, za kalendarsku godinu do 31. ožujka tekuće godine, ako se na osnovu odluke Općinskog vijeća ne mijenja njezina visina u odnosu na prethodnu godinu. Jedinstveni upravni odjel Općine Majur donosi rješenje o privremenom, potpunom ili djelomičnom oslobađaju od plaćanja komunalne naknade, na temelju odluke Općinskog vijeća Općine Majur.
Članak 15.
Općinsko vijeće Općine Majur , u opravdanom slučaju, može donijeti odluku o privremenom, potpunom ili djelomičnom oslobađanju od plaćanja komunalne naknade, a na obrazloženi prijedlog mjesnog odbora, fizičke ili pravne osobe.
Članak 16.
Rješenjem o komunalnoj naknadi utvrđuje se visina komunalne naknade po metru četvornom obračunske površine, obračunska površina i mjesečni iznos komunalne naknade. Komunalna naknada obračunava se u mjesečnom iznosu, a plaća se tromjesečno i to za prvo tromjesečje do 15. travnja, za drugo tromjesečje do 15. srpnja, za treće tromjesečje do 15. listopada, a za četvrto tromjesečje do 15. siječnja iduće godine za proteklu godinu. Protiv rješenja o komunalnoj naknadi može se izjaviti žalba upravnom tijelu Sisačko-moslavačke županije u čijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva. Izvršno rješenje o komunalnoj naknadi izvršava se u postupku i na način određen propisima o prisilnoj naplati poreza na dohodak, odnosno dobit.
Članak 17. Radi poticanja gospodarstva na području Općine Majur obrtnici, mali i srednji poduzetnici oslobađaju se plaćanja komunalne naknade na rok od 5 godina, računajući od dana dobivanja odobrenja za rad, a na temelju posebne odluke Općinskog vijeća Općine Majur. Veliki pravni subjekti pogodnost iz stavka 1. ovog članka koristit će temeljem posebne odluke Općinskog vijeća Općine Majur. Pravnim ili fizičkim osobama iz stavka 1. i 2. ovog članka obračunat će se komunalna naknada, ali se neće naplaćivati za onoliko vremena koliko traje propisana pogodnost sukladno odluci Općinskog vijeća. U slučaju da korisnik pogodnosti iz stavka 1. i 2. ovog članka prestane s obavljanjem gospodarske djelatnosti iz bilo kojeg razloga prije isteka roka od pet godine, dužan je platiti obračunatu komunalnu naknadu, računajući od dana početka do dana prestanka obavljanja gospodarske djelatnosti, pod prijetnjom ovrhe. Uz zamolbu za ostvarivanje propisane pogodnosti korisnik je dužan priložiti odgovarajuće bankarsko jamstvo radi osiguranja naplate iz stavka 4. ovog članka. *
Članak 18.
Privremeno oslobađanje od plaćanja komunalne naknade mogu ostvariti vlasnici ili korisnici nekretnina: - 1. koji su korisnici stalne socijalne pomoći.*
Članak 19.
Mogućnost privremenog oslobađanja od plaćanja komunalne naknade iz članka 17. i 18. ove Odluke utvrđuje Općinsko vijeće svojim zaključkom po podnesenom zahtjevu i to: 1. Fizičke i pravne osobe iz članka 17. stavka 1. i 2. mogu biti privremeno oslobođene od plaćanja komunalne naknade za vrijeme od 5. godina. 2. Fizičke osobe iz članka 18. ove odluke mogu biti privremeno oslobođene onoliko vremena koliko vremena koriste to pravo na temelju rješenja nadležnog centra za socijalni rad.*
Članak 20.
Komunalna naknada ne plaća se za nekretnine: 1. koje se upotrebljavaju za djelatnost javnoga predškolskoga i osnovnoga obrazovanja, kojih je osnivač Republika Hrvatska ili Općina Majur. 2. koje se upotrebljavaju za djelatnost vatrogasnih službi, 3. koje služe vjerskim zajednicama za obavljanje njihove vjerske i obrazovne djelatnosti, 4. za građevna zemljišta na kojima su spomen obilježja, spomen područja i masovne grobnice, 5. za koje se posebnom odlukom utvrdi da su važne za Općinu Majur a njihovo se održavanje financira iz proračuna, pod uvjetom da te nekretnine njihovi korisnici ne daju u najam, podnajam, zakup, podzakup, ili na privremeno korištenje.
Članak 21.
U slučajevima oslobađanja od plaćanja komunalne naknade propisane ovom odlukom, potrebna sredstva za održavanje i izgradnu objekata iz članka 2. ove odluke osigurat će se u proračunu Općine Majur ili iz drugih izvora.
III. KAZNENE ODREDBE Članak 22.
Fizička ili pravna osoba koja ne postupi sukladno odredbi članka 5. ove Odluke, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu godišnje komunalne naknade. Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje iz stavka 1. ovog članka pokreće Jedinstveni upravni odjel Općine Majur, kao tijelo nadležno za poslove komunalnog gospodarstva.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 23.
Danom početka primjene ove odluke prestaju važiti odredbe Odluke o komunalnoj naknadi ("Sl.vjesnik" Općine Majur, br,: 26/01, 4/02 i 8/02).
Članak 24. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom vjesniku" Općine Majur, a primjenjivati će se od 01. ožujka 2004. godine.
Predsjednik Općinskog vijeća Ana Šarić
* Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnoj naknadi objavljena je u Službenom vjesniku broj 33, od 19. listopada 2007. godine.
Odluka o komunalnoj naknadi objavljena je u Službenom vjesniku broj 4, od 17. veljače 2004. godine.
|
|
|
Copyright © 2007 Općina Majur |
